Snižene prognoze rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu posljedica su pada javnih investicija u zadnjem lanjskom tromjesečju, a koliko će zapravo rast gospodarstva iznositi ovisit će o provedbi Nacionalnog plana reformi, koji je ambiciozan, doznaje se od stručnjaka iz Europske Komisije koji su radili na proljetnim ekonomskim prognozama.

Pad hrvatskih javnih investicija u četvrtom kvartalu prošle godine od 22 posto iznenadio je i Europsku komisiju, zbog čega je, s jedne strane, proračunski deficit pao više nego što se očekivalo, ali je s drugo strane zbog toga bio i manji gospodarski rast, ističu stručnjaci Europske komisije.

“Mi to nismo očekivali, brojke koje smo imali nisu upućivale na to”, ističe dužnosnik Komisije.

Komisija je u utorak objavila proljetne ekonomske prognoze u kojima je blago snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, s 2,1 posto projiciranih u zimskim prognozama, a glavni razlog je za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. Rast BDP-a prošle godine bio je 1,6 posto, što je manje nego što se očekivalo i to zbog pada BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini).

Istodobno, proračunski deficit je znatno pao 2015. godine, a glavni razlog je za to pad javnih investicija za 22 posto. Deficit je prošle godine iznosio 3,2 posto, dok je godinu ranije bio 5,5 posto.

To što je deficit pao ne mora nužno biti pozitivno, kažu u Komisiji. “Mi pozdravljamo poboljšanje fiskalne situacije koje je povoljno za gospodarski rast”, kaže stručnjak Komisije.

U Komisiji procjenjuju da je do pada investicija od 22 posto, pri čemu je taj pad bio ravnomjerno raspoređen na razini središnje države i lokalnih vlasti, došlo zbog toga jer neki projekti za koja su već bila osigurana sredstva nisu provedeni, jer nije bilo vlade zbog parlamentarnih izbora, a nakon izbora dugo je trajalo sastavljanje vlade. S druge strane, Komisija je te nerealizirane projekte uzela u obzir u ovim prognozama i zbog toga povećala procjene investicijskih aktivnosti u ovoj godini.

Na upit kako ocjenjuju izglede za rast u ovoj godini, stručnjaci ističu da će to ovisiti o provedbi reformskog programa.  Ove prognoze su rađene na temelju proračuna za ovu godinu, dok Nacionalni program reformi, koji je vlada usvojila 28. travnja nije uzet u obzir, jer su prognoze zaključene prije nego što je program dostavljen Komisiji.

Nacionalni program reformi sadrži 60 mjera u četiri područja – makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolja investicijska klima, učinkovitost i transparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada.

Stručnjaci ističu da je taj plan “ambiciozan” i da je Komisija tijesno surađivala s hrvatskom Vladom u njegovoj izradi.  “Sada te reforme treba i provesti. Ranije u puno područja reforme nisu provedene”, napominju stručnjaci.

Komentiraj

FOTO:Davor Javorovic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.