Predstava ‘Avanture Pixassa’ premijerno 20. prosinca u Subotici, u režiji Edvina Liverića

Predstava “Avanture Picassa” premijerno će se izvesti 20. prosinca u Mađarskoj drami Narodnog kazališta u Subotici, u režiji hrvatskoga glumca i redatelja Edvina Liverića. Predstava je nastala prema filmskom scenariju iz 1978., a nizom komičnih životnih situacija prepričava put velikog umjetnika, od njegova rođenja 1881. u Malagi, preko Madrida, Pariza, Londona i New Yorka pa sve do njegove smrti 1973. na Francuskoj rivijeri.

Kako je za Nacional rekao Liverić, predstava “Avanture Picassa” pokušava pokazati kako se brend može iskoristiti u marketinške svrhe, što je svakako slučaj s Picassovim imenom, te koliko je to i u kojoj mjeri opravdano. Dramatizacija obiluje faktičnim informacijama iz Picassova života, ali se jednako tako u njoj nalaze i momenti fikcije. Takvim činom otvara se i pitanje – koliko su biografije poznatih osoba realne, a koliko se one “ukrašavaju” da bi izgledale zanimljivije, s ciljem bolje marketinške prodaje. Kroz scenu defilira više od trideset likova, a među njima i povijesne osobe kao što su Jean-Paul Sartre, Simone de Beauvoir, Albert Camus, Vincent van Gogh, Guillaume Apollinaire, Henri Rousseau, Henri de Toulouse-Lautrec, Peggy Guggenheim, Adolf Hitler, Winston Churchill…

“Rad na predstavi ‘Avanture Picassa’ bio mi je poseban izazov, s obzirom na to da sam radio s ansamblom koji uopće nisam poznavao. I to još na, za mene, najnerazumljivijem jeziku – mađarskom. Ali kemija između glumaca, mojih suradnika i mene dogodila se istog trenutka i neizmjerno smo uživali i veselili se radeći predstavu. Neizmjerno sam zahvalan svojim suradnicima, tandemu Decker+Kutić koji je odradio lavovski posao na polju vizualnosti predstave, kao i Ireni Popović na autorskoj glazbi te dramaturginji Rozi Brestyanszki”, rekao je Liverić i dodao kako je specifičnost teksta upravo u tome što je prvenstveno pisan kao filmski scenarij. Gotovo kao “slapstick” film utemeljen na komediji situacije. Autori Hans Alfredson i Tage Danielsson, obojica Šveđani, napisali su scenarij prema kojem su 1978. snimili film koji je 80-ih stekao toliku popularnost u Mađarskoj da je još desetljećima bio na repertoaru jednog kina u Budimpešti.

Početkom ovog stoljeća, kaže Liverić, napravljena je scenska adaptacija – jedina do sada koja je dobila dozvolu autora – i postala pravi kazališni hit u Pečuhu.

“Ravnateljica Mađarske drame Narodnog kazališta u Subotici, Kata Gyarmati, dobila je prava na tu adaptaciju po kojoj radimo predstavu. Mene svakako nije toliko zanimalo da ispričam životnu priču Pabla Picassa, koliko da otvorim diskurs u kojem ćemo propitivati sve ono što on danas nama znači”, pojašnjava Liverić i dodaje da su upravo marketing, PR i brendiranje ovog velikana likovne umjetnosti 20. stoljeća ono što ga je najviše zanimalo.

“Puno smo raspravljali o tome kakve asocijacije nama koji kreiramo predstavu danas stvaraju njegova osobnost i stvaralački opus. Radili smo i mala istraživanja sa slučajnim prolaznicima i ispitivali ih na što prvo pomisle kada kažemo Picasso. Rezultati su bili poprilično poražavajući. Istražite samo na internetu na koliko se proizvoda nalaze njegov potpis i njegovo ime. Nevjerojatan je to broj artikala koji se nikako ne vežu uz ijedno likovno stvaralaštvo – od lonaca za kuhanje, preko dječjih kolica, pa sve do automobila. Ali Picasso je napravio i veliki utjecaj na mnoge vizualne umjetnike koji su stvarali nakon njega, kako na slikare, dizajnere, filmaše i kazališne umjetnike, tako čak i na političare. Trenutno u Parizu, u Grand Palaisu, traje izložba PICASSOMANIA koja vjerno prikazuje njegov velik i snažan utjecaj, a o interesu koji još i danas pobuđuje svjedoči nepregledni red pred galerijom”, navodi Liverić i tvrdi da se danas zapravo manipulira Picassovim imenom. Ako se, kaže, nastavi s takvom bespoštednom eksploatacijom njegova imena i djela, stvorit ćemo to da će nam naši budući naraštaji na pitanje ‘’Znate li tko je Picasso?’’ vjerojatno odgovarati ‘’Automobil’’. ‘’Velikim dijelom za to su krivi i njegovi nasljednici koji od toga masno zarađuju. Pa zar nemamo danas takvu situaciju s pojmom Bauhaus? Djeca misle da je to isključivo trgovački lanac”, tvrdi redatelj predstave. Smatra da je takav način ‘’prodavanja umjetnosti’’ katastrofalan zato što se profanira i banalizira sve što nas okružuje. Pa tako i nešto što se činilo nedodirljivim na pijedestalu naše zapadne civilizacije, a to je umjetnost. “Takav postupak vodi samo u slijepu ulicu i udara još jače temelje konzumerizmu koji živimo”, kaže Liverić.

Danas je, na veliku žalost mnogih, dobar PR zaista sve, a zbog brzine suvremenog svijeta mnogi nemaju vremena za duboku konzumaciju kulture, pa prihvaćaju ono što im se ‘’servira’’, za što je PR odlična platforma.

“Danas uz dobar PR i marketing možete podvaliti i prodati sve. Sve se svodi samo na marketing i reklamu. Uz atraktivnu ambalažu, sadržaj postaje nebitan. Naše ikone su brendovi i šareni celofani. I stalno se iznova propitujemo, uhvaćeni u taj bezizlazni krug – konzumiramo li mi to zato što nam to marketing gura pod nos ili je takav sistem fabrikacije stvoren zato što upravo mi kao društvo to tražimo i želimo? Pitanje je to o kokoši i jajetu”, smatra Liverić. Smatra da je Picasso zasigurno umjetnik koji je mijenjao tijekove likovne umjetnosti i udarao temelje modernizmu. “I to je radio s tolikom drskošću i hrabrošću koji me i danas još uvijek fasciniraju. Radi se dakako i o turbulentnom povijesnom razdoblju i velikim promjenama u svjetskom poretku. U njemu se pojavila snažna generacija umjetnika koji su mijenjali pogled na svijet i umjetnost, izlazeći radikalno iz okvira klasičnog i tradicionalnog. To je generacija koja je udarila temelje slobodi koju danas živimo a koja, bojim se, postaje sve ugroženija”, govori Liverić. No bez obzira na sve što se danas radi s njegovim imenom ili od njegova imena, Liverić smatra da bi se Picasso na sve samo nasmijao i nastavio stvarati u svom ateljeu.

“Njegova životna filozofija bila je prilično jednostavna. Kad su ga jednom prilikom pitali što znače njegove slike, on je odgovorio: ‘Znate li vi što to ptice pjevaju? Ne znate. Ali ih i dalje slušate.’ Završit ću jednim, meni najdražim, njegovim citatom: ‘Sve što možete zamisliti, to već postoji’’, zaključio je Liverić.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture