Europska središnja banka (ECB) smatra da reviziju rada Hrvatske narodne banke (NHB) treba provoditi na nepolitičkoj, neovisnoj i potpuno profesionalnoj osnovi, ističe se u Mišljenju ECB-a o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u, koje je HNB u srijedu objavio na svojim internetskim stranicama.

ECB je 4. listopada zaprimio zahtjev hrvatskog Ministarstva financija za davanje mišljenja o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

ECB ocjenjuje da je prijedlog zakona precizniji od prijašnje zakonodavne inicijative i nastoji, u odnosu na određena pitanja, dati odgovor na ranije ECB-ovo mišljenje.

O izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci raspravljalo se danas u Hrvatskom saboru. Predlaže se da Državna revizija nadzire poslovanje središnje banke i da se o redovitom izvješću HNB-a glasuje u Saboru, umjesto da se, kao do sada, samo prima na znanje.

ECB: poštovati neovisnost HNB-a

ECB ističe kako izvršavanje ovlasti i obavljanje zadaća i dužnosti koje su dodijeljene središnjim bankama ne smije biti podvrgnuto vanjskim uputama ili utjecaju izvršne vlasti, a ako je poslovanje nacionalne središnje banke (NSB) predmet kontrole državnog ureda za reviziju ili sličnog tijela nadležnog za kontrolu korištenja javnih financija, opseg kontrole treba biti jasno utvrđen pravnim okvirom.

Također, smatra ECB, ta kontrola treba biti bez utjecaja na poslove ispitivanja svih poslovnih knjiga i računa NSB-a od strane neovisnog vanjskog revizora te treba biti u skladu s načelom institucionalne neovisnosti.

“Državnu reviziju potrebno je provoditi na nepolitičkoj, neovisnoj i potpuno profesionalnoj osnovi”, ističe se u mišljenju ECB-a. Dodaje se kako utvrđivanjem pravila za opseg revizije HNB-a, prijedlog zakona nastoji uzeti u obzir načelo neovisnosti središnje banke i povezane zaštitne mjere, ali u tom je pogledu prijedlog zakona nejasan, proturječan i ne udovoljava uvjetima i zaštitnim mjerama u odnosu na niz važnih aspekata.

Kao prvo, kako se objašnjava, opseg kontrole poslovanja HNB-a od strane Državnog ureda za reviziju nije jasno utvrđen pravnim okvirom. Prijedlogom zakona naročito se iz opsega revizije isključuju aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje ciljeva i izvršavanje zadataka HNB-a, ali se drugim odredbama proširuje opseg revizije između ostalog na postupak ocjenjivanja ostvaruju li se programi, projekti i aktivnosti HNB-a učinkovito i jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije u bitnim aspektima u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje HNB-a.

“Izuzimanje iz opsega revizije aktivnosti HNB-a, koje se odnose na ispunjenje ciljeva i izvršavanje zadataka utvrđenih Zakonom o HNB-a, čini se da, ako se doslovno čita, dovodi do izuzimanja svih aktivnosti HNB-a, temeljem Zakona o HNB-u, iz opsega revizije Državnog ureda za reviziju”, ocjenjuju u ECB-u.

Navode i kako, budući da se to ne čini dosljednim s očitom namjerom prijedloga zakona i, što je važnije, s nizom predloženih odredbi, supostojanje tih odredbi koje s jedne strane isključuju neke aktivnosti, a čini se da s druge strane uključuju te aktivnosti, dovodi do pravne sumnje o jasnom opsegu revizije od strane Državnog ureda za reviziju.

Za financijske izvještaje neovisni vanjski revizor

ESB primjećuje da zadatak ocjenjivanja financijskih izvještaja pripada neovisnim vanjskim revizorima te bi prijedlog zakona trebao biti prilagođen tako da Državni ured za reviziju ne smije provjeravati financijske izvještaje HNB-a niti davati mišljenja u o financijskim izvještajima HNB-a, budući da bi to moglo utjecati na rad neovisnih vanjskih revizora HNB-a, koji su zbog svoje neovisnosti i stručnosti primjereniji za obavljanje revizije financijskih izvještaja nacionalne središnje banke od državnog tijela.

Pored toga, kumulacija mišljenja u pogledu financijskih izvještaja HNB-a, mogla bi negativno utjecati na vjerodostojnost poslovnih računa HNB-a, smatra ECB.

Nadležnost Hrvatskog sabora da glasuje i usvaja godišnje izvješće HNB-a o njegovom poslovanju i polugodišnju informaciju o financijskom stanju HNB-a, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike utjecala bi na institucionalnu neovisnost HNB-a, jer prelazi obvezu transparentnosti i odgovornosti središnje banke prema nacionalnom parlamentu, smatra ECB.

“Odluka Hrvatskog sabora o tome hoće li usvojiti godišnje izvješće HNB-a i polugodišnju informaciju o financijskom stanju HNB-a, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, čini se da podrazumijeva da bi Hrvatski sabor mogao dati izravne ili neizravne upute HNB-u i njegovim tijelima nadležnim za odlučivanje te njegovim članovima, na primjer, u pogledu izmjene godišnjeg izvješća HNB-a ili u pogledu osporavanja procjene HNB-a o stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike”, kaže se u Mišljenju.

ESB pozdravlja uvođenje odredbe koja izričito jamči da neovisno o tome što članovi Savjeta HNB-a mogu ubuduće odslužiti najviše dva mandata, sadašnji članovi Savjeta HNB-a koji su imenovani na temelju postojećih odredbi Zakona o HNB-u, i dalje nastavljaju biti članovima Savjeta HNB-a do isteka svojih mandata.

ESB primjećuje da se u obrazloženju uz Prijedlog zakona, objavljenom na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, navodi da se ove odredbe prijedloga zakona neće retroaktivno primjenjivati i da će sadašnji članovi Savjeta HNB-a, kao i osobe koje su ranije bile članovi, moći biti članovi u budućnosti.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.