HINA

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) podigla je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva za 2015. godinu na 0,9 posto, a potvrdila je važeću prognozu o 0,5-postotnom rastu u idućoj godini, pokazuju u četvrtak objavljene regionalne prognoze.

U svibanjskoj je procjeni EBRD za ovu godinu prognozirao rast hrvatskog gospodarstva za 0,5 posto.

“U razdoblju od 2009. do 2014. hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je kumulativni pad za 12 posto, što je drugi najveći pad gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji nakon onog Grčke. Očekivani povratak rastu podupiru turistička sezona koja je bila bolja nego što se očekivalo, snažnija vanjska potražnja i niže cijene nafte”, navodi se u najnovijim prognozama EBRD-a.

Očekuju ipak da će unatoč poboljšanju poslovnog raspoloženja ulaganja ostati slaba, što po njima signalizira preostale strukturne slabosti. Rast u 2016. godini u Hrvatskoj, kao i u svibanjskim projekcijama, očekuje se u visini mršavih 0,5 posto, također i zbog nastavljenih pritisaka u smjeru fiskalne prilagodbe.

  • EBRD za gospodarstvo regije u cjelini prognozira da će usporiti rast na svega 0,2 posto u ovoj godini, s 1,8 posto u 2014. U idućoj godini očekuju umjeren rast od 1,6 posto, uz napomenu da potvrđene proljetne prognoze maskiraju razlike među pojedinim regijama.

Promatrano po regijama, EBRD vidi relativno snažne izglede za gospodarstva u regiji središnje Europe i Baltika, u koju je uvrštena i Hrvatska. Snažnu podršku zemljama u toj skupini pružaju kvantitativno ublažavanje u eurozoni i niže cijene roba koje stvaraju prostor za povoljnije monetarne uvjete u regiji, tumače.

“Očekivani prosječan rast od oko tri posto u 2015. i 2016. godini stvara uvjete za kontinuirano, premda sporo usklađivanje razine dohodaka s onima u razvijenim gospodarstvima”, kaže se dalje u izvješću.

Gospodarstva u jugoistočnoj Europi također profitiraju od kvantitativnog ublažavanja u Europi, slabijeg eura i nižih cijena nafte, a njihov bi rast općenito trebao ojačati u 2015. i održati se u 2016. godini. Izuzetak je Grčka čije bi se gospodarstvo trebalo smanjiti u ovoj i idućoj godini.

Razlika između istoka i zapada

Gospodarski izgledi za 2015. u istočnoj Europi i Kavkazu pogoršani su pak zbog prelijevanja recesije iz Rusije i produbljene recesije u Ukrajini i Bjelorusiji.

U Rusiji se očekuje pad BDP-a za 4,2 posto u ovoj godini i za daljnjih 1,2 posto u 2016. zbog smanjene potrošnje i ulaganja pod utjecajem značajnog pada cijena nafte. Ti trendovi dodatno zaoštravaju postojeće strukturne probleme i posljedice gospodarskih sankcija. Recesija bi trebala popustiti u 2016.  godini kako se gospodarstvo bude prilagođavalo nižim cijenama nafte, procjenjuju u EBRD-u.

“Općenito, prognoze za gospodarstva u koje EBRD investira ostaju podijeljene, pri čemu su zemlje dalje na istoku pritisnute ruskom recesijom i slabim cijenama nafte i ostalih roba. Regije na zapadu profitiraju pak od uzleta eurozone i od labave monetarne politike Europske središnje banke”, kaže se dalje u izvješću.

“Možda sada očekujemo nekakav oporavak u 2016. godini, nakon pet uzastopnih godina usporavanja, no još postoje značajni rizici u smjeru slabljenja”, kazao je glavni EBRD-ov ekonomist Hans Peter Lankes.

  • Među rizicima u izvješću se navode oštrije od očekivanog usporavanje u Kini, snažnije od očekivanog povećanje kamatnih stopa u SAD-u, politička nestabilnost i geopolitičke napetosti, te neujednačena provedba plana pomoći u Grčkoj.

U EBRD-u upozoravaju da gospodarstvo niza zemalja pogađa i izbjeglička kriza, koja se oštro intenzivirala u 2015. godini. Od zemalja “na prvoj liniji”, za Tursku se procjenjuje da je prihvatila više od dva milijuna izbjeglica a u Jordanu one čine gotovo petinu stanovništa. Takav golemi priljev u nekim je slučajevima pritisnuo javne usluge, državne financije i tržišta rada, primjećuju u EBRD-u.

Napominju i da su tranzitne zemlje u jugoistočnoj Europi, koje su izbjeglicama omogućile medicinsku i socijalnu skrb, hranu, vodu i smještaj, suočene s logističkim i fiskalnim izazovima.

Komentiraj

FOTO:HINA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.