Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović  boravit će u četvrtak i petak u službenom posjetu Litvi gdje će se sastati s predsjednicom Dalijom Grybauskaite i ostalim visokim dužnosnicima te obići plutajući terminal za ukapljeni zemni plin (LNG) u luci Klaipeda na Baltičkom moru, objavio je u utorak predsjedničin ured.

Predsjednica države odlazi u uzvratni službeni posjet na poziv predsjednice Grybauskaitė.

U četvrtak, prvog dana posjeta, Grabar-Kitarović i Grybauskaite razgovarat će u Vilniusu četiri oka, a održat će se i bilateralni razgovori službenih izaslanstava. Predsjednica će potom nazočiti svečanom otvaranju hrvatskog veleposlanstva u Vilniusu i istog se dana odvojeno sastati s premijerom Litve Algirdasom Butkevičiusom i predsjednicom parlamenta Loretom Graužinienė.

U Vilniusu će predsjednica Grabar-Kitarović također položiti vijenac na Središnju grobnicu poginulih u borbi za neovisnost Litve na Memorijalnom groblju Antakalnis.

Drugog dana službenog posjeta, u pratnji ministra energetike Rokasa Masiulisa predsjednica će posjetiti LNG terminal u luci Klaipeda i susresti se s hrvatskim članovima posade koji rade na LNG-u.

Grabar-Kitarović od samog početka mandata ističe važnost energetske neovisnosti i, s tim u svezi, diverzifikacije dobavnih pravaca. Predsjednice Hrvatske i Litve upravo su o tome razgovarale u lipnju prošle godine prilikom službene posjete Grybauskaite Zagrebu. Grabar-Kitarović smatra da tu Hrvatska ima puno toga naučiti od Litve koja je u osam godina ostvarila potpunu energetsku neovisnost. Među ostalim, postigla je to plutajućim terminalom za ukapljeni plin koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi, a nosi simbolično ime Nezavisnost. Na gradnji tog terminala sudjelovalo je čak 30 posto ljudi koji su hrvatski državljani.

Terminal, unajmljen od norveške tvrtke Hoegh LNG, znači da Moskva više ne može manipuliranjem cijenom plina vršiti politički pritisak na tu članicu Europske unije i NATO-a, rekla je tada novinarima litavska predsjednica.

Zalažući se za sredozemno-baltičku suradnju i u energetici, Grabar-Kitarović je na susretu s litavskom predsjednicom u Zagrebu ocijenila da “treba povezati infrastrukturu kako bismo mogli pomoći jedni drugima i kako bi Europska unija bila puno manje ovisna o izvorima energenata s nestabilnih područja”.

Grybauskaite je prije godinu dana u Zagrebu pojasnila da je njezina zemlja prije osam godina sto posto ovisila o ruskome plinu i nafti, a da je danas, što se plina tiče, potpuno neovisna te će ubrzo biti neovisna i u proizvodnji električne energije.

Litva smatra da ne treba čekati financiranje izvana, već treba ulagati vlastita sredstva te se tako ostvaruje i politička neovisnost.

Hrvatska vlada je 8. lipnja donijela zaključak o ubrzavanju pripreme i provedbe prve faze LNG terminala na otoku Krku, odnosno procesa izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina.

LNG terminal na Krku smatra se strateškim projektom za državu i važnim čimbenikom u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, ali i za zemlje jugoistočne Europe, te je uvršten i u Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina koju je u veljači objavila Europska komisija.

Direktor tvrtke LNG Hrvatska Mladen Antunović je u svibnju na susretu stručnjaka u Opatiji kazao da je projekt LNG terminala u visokoj fazi zrelosti i da je njegova realizacija posve izvjesna.