Dužnosnici i predstavnici stranaka desnog centra iz brojnih europskih država, okupljenih u Europskoj pučkoj stranci (EPP), započeli su u ponedjeljak na sastanku u Zagrebu pripreme za sljedeće izbore za Europski parlament u 2019. godini.

Na dvodnevnom sastanku, koji su otvorili hrvatski premijer Andrej Plenković i voditelj kampanje EPP-a Dara Murphy, bivši irski ministar europskih poslova i zaštite podataka, predstavnici EPP-a analizirat će rezultate prošlih izbora po pojedinim državama članicama, uključujući hrvatske parlamentarne izbore prošle godine, te razmotriti mogućnosti kako povećati izlaznost birača na europskim izborima.

Plenković je u uvodnom govoru upozorio da su stranke desnog centra u EU suočene s jačanjem populizma, kako desnog tako i lijevog, i prijetnjom stranaka koje žele zauzeti njihovo mjesto te da stoga moraju biti vjerodostojnije i baviti se stvarnim problemima svojih građana.

Plenković je istaknuo da je njegov HDZ, koji vodi od srpnja 2016., pobijedio u Hrvatskoj na gotovo svim izborima od 2013., od izbora za Europski parlament do lokalnih, predsjedničkih i nacionalnih izbora, zahvaljujući tome što je bio “vjerodostojan, jasan i empatičan” prema stvarnim potrebama hrvatskih građana, napomenuvši da se u njegovu radu na svim razinama vlasti odražavaju temeljne ideje i vrijednosti EPP-a.

Objašnjavajući ključne elemente HDZ-ovog političkog programa koji su mu donijeli pobjedu na parlamentarnim izborima prošle godine, Plenković je kazao da HDZ prije svega želi povratiti povjerenje hrvatskih građana u političke stranke i institucije.

Drugi element je osiguranje veće pravne sigurnosti koja je nužna za uspješno poslovanje. U tom smislu spomenuo je krizu u jednoj od najvećih hrvatskih kompanija, Agrokoru, istaknuvši da je hrvatska Vlada uspjela prevladati taj izazov postupajući odgovorno, odlučno i u skladu sa zakonima i Ustavom i tako spriječiti bilo kakav negativan domino efekt na hrvatsko gospodarstvo, radna mjesta i ukupnu financijsku i ekonomsku stabilnost zemlje.

Treći stup HDZ-ovog programa poticanje je gospodarskog rasta, regionalnog razvoja i bolje apsorpcije europskih fondova, a četvrti socijalna kohezija i solidarnost. Vlada je provela ozbiljnu poreznu reformu kako bi ublažila teret za hrvatske građane i poduzeća, povećala minimalne plaće i vodi kontinuirani dijalog sa socijalnim partnerima kako bi se građanima osigurao pristojan život, kazao je.

“Drugu godinu zaredom naš bi rast mogao biti oko 3 posto BDP-a, smanjujemo javni dug, nezaposlenost i rješavamo sve ključne izazove našeg društva uključujući ozbiljno pitanje demografske revitalizacije zemlje”, kazao je hrvatski premijer.

Govoreći o hrvatskim ciljevima u EU u idućih pet godina, Plenković je kazao da Hrvatska kao prvo želi ući u schengenski prostor te da očekuje političku odluku EU-a o tome u prvom dijelu 2018.

Hrvatska također želi uvesti euro i oko 2020. planira ući u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro, dok bi za uvođenje jedinstvene europske valute trebala biti spremna nekoliko godina nakon toga, kazao je.

Kada je riječ o pripremama za izbore za Europski parlament 2019., Plenković je poručio da bi stranke EPP-a trebale prije svega raditi na jačanju demokratske legitimnosti europskih institucija, uključujući poticanje većeg odziva na europske izbore te na tome da europski građani osjete konkretne koristi od njihovih politika i europskog proračuna. EPP bi također trebao raditi na jačanju globalne uloge EU-a s obzirom na to da se mnogobrojne krize u europskom susjedstvu odražavaju i na Europu i europske izbore, kako nacionalne tako i za Europski parlament, smatra on.