Brzina Interneta od 6 gigabita u trenutno se može postići samo u dijelovima Izraela, SAD-a i u Dugoj Resi, gdje je u suradnji domaćih tvrtki i Instituta Ruđer Bošković pokrenut inovativni projekt ‘Pametni grad’ po uzoru na Barcelonu i Amsterdam

Duga Resa je prvi grad u Europi koji se može pohvaliti brzinom bežičnog interneta do 1 gigabita u sekundi. Usporedbe radi, prema portalu stateoftheinternet.com, prosječna brzina interneta u Hrvatskoj iznosi svega 5 megabita u sekundi, pa je Hrvatska svrstana na dno europske liste po brzini bežičnog prijenosa podataka. Duga Resa s trenutnom instalacijom od 1 gigabita downloada i 1 gigabita uploada, a s mogućnošću povećanja do ili preko 6000 megabita (download/upload) ima 1000 puta brži internet od ostatka države. Ta usluga još je uvijek u fazi testiranja i namijenjena je prvenstveno poslovnim korisnicima, međutim, vrlo je izgledno da će i građani, odnosno privatni korisnici, u dogledno vrijeme u Dugoj Resi moći uživati u najbržem internetu u Europi, a i puno šire.

ZA TAJ NESVAKIDAŠNJI TEHNOLOŠKI NAPREDAK i razvojni skok nazvan “DUGA RESASMARTCITY” zaslužan je Grad Duga Resa, u suradnji s tvrtkom Future Vision koja je osigurala tehnološko rješenje, domaćim konzultantskim tvrtkama MICRO projekt, Dynamic Digital Development ltd. te Institutom Ruđer Bošković, a projekt će biti predstavljen javnosti u utorak, 8. ožujka.

Tomislav Boljar, zamjenik gradonačelnika Duge Rese i voditelj projekta, za Nacional je pojasnio što ih je potaknulo na tu ideju i kako je ona realizirana.

“Grad Duga Resa je prije 100 godina na karti Europe bio industrijski razvojni grad u koji su se ljudi doseljavali. Zbog globalnih trendova i tranzicijskih vremena, cijeli taj regionalni bazen doživio je put ‘od zvijezda do trnja’. Stoga pokušavamo pronaći uspješan inovativni model pomoći gospodarstvu”, rekao je Boljar.

VJERUJE DA ĆE TA INOVACIJA vrlo brzo početi pozitivno utjecati na industrijski razvoj Duge Rese i da će se zbog toga razvijati poslovni modeli i sadržaji.

Istaknuo je da je velika brzina preuzimanja i slanja podataka iznimno važna za tehnološki napredne tvrtke jer se ubrzavaju poslovni procesi te tako raste njihova produktivnost.

Naveo je i kako već duži niz godina neki gradovi u Europskoj uniji rade na projektima “pametnih gradova”, među kojima su Barcelona, Amsterdam, Stockholm i drugi.

Tako su u tim gradovima razvijeni sustavi koji, primjerice, u gradskom prijevozu prate fluktuaciju putnika te se, prema tome, u najkraćem vremenu pojačavaju određene prometne linije s dodatnim vozilima. U nekim gradovima štedi se električna energija smanjivanjem intenziteta rasvjete kada nema nikoga na ulici. Ili se, pak, kao u Barceloni, prema vozilima hitne pomoći, vatrogasaca i policije u hitnim slučajevima reguliraju semafori kako bi bili učinkovitiji i prije stizali na željeno mjesto.

Duga Resa nema takve sustave, ali je uvođenjem gigabitnog interneta stvorila najnapredniju infrastrukturu za takve, ali i još puno sofisticiranije i “pametnije” projekte.

“Zamislite projekte kao što su pametna kuća, pametna hotelska soba, pametan grad, auto bez vozača, bijela tehnika povezana internetom i druge”, rekao je Boljar i dodao da se takvom podlogom otvaraju do sada nezamislive mogućnosti.

KAKO VELIKA BRZINA INTERNETA ne znači puno ako ne postoje sadržaji, Duga Resa preuzela je i model kreiranja sadržaja za “pametne gradove” od tvrtke Dynamic Digital Development ltd te kreirala projekt upravljanja poslovno-inovacijskom infrastrukturom pod nazivom “G-point!”

“To je projekt upravljanja poduzetničkom i inovacijskom infrastrukturom koji omogućava niz dosad nemogućih usluga. Za razvoj tehnoloških rješenja, ne samo softvera, treba osigurati i adekvatnu infrastrukturu, a do sada je Hrvatska bila uskraćena za internetsku infrastrukturu na gigabitnim brzinama. Zato su rijetke tvrtke u našoj zemlji ulazile u tržišne niše ‘pametnih rješenja’. Uvjereni smo da će poduzetnici znati iskoristiti tu mogućnost koja se prvi put pojavljuje u javnoj upotrebi i da će korištenjem usluga koje pruža ‘G-point!’ pokrenuti i umrežavanje tvrtki u niši ‘pametnih rješenja'”, objasnio je Boljar.

POSEBNO JE ISTAKNUO ULOGU TVRTKE RUĐER INOVACIJE u vlasništvu Instituta Ruđer Bošković, za koju tvrdi da će svim aktivnim tvrtkama i pojedincima u proizvodnim i prerađivačkim industrijama olakšati pristup znanstvenim resursima te ih u najkvalitetnijm primjerima uključiti u svoje istraživačke i inovacijske projekte.

  • ‘NEKOLIKO ETABLIRANIH tvrtki, ali i startupa iz EU, već je zainteresirano za Dugu Resu. Zamislite projekte kao pametna kuća, pametna hotelska soba, auto bez vozača…’

Hrvoje Žnidar, direktor tvrtke Ruđer Inovacije, za Nacional je rekao da su se osobno uvjerili u veliku brzinu interneta u Dugoj Resi na koju je trenutno spojena samo gradska uprava. Njegova tvrtka trebala bi se uključiti aktivnije u projekt s prvim poslovnim korisnicima koji bi se uskoro trebali pojaviti u poslovnoj zoni koja je u izgradnji i pripremi u Dugoj Resi.

O tehnologiji uz pomoć koje je postignuta velika brzina interneta kaže da se trenutno koristi samo u nekim dijelovima Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. “Takve tehnologije pokazale su se pogodne za lokacije gdje nije moguće postavljanje optičkog kabela, a gdje su potrebne velike brzine interneta”, rekao je Žnidar.

Inače, Ruđer Inovacije d.o.o. je tvrtka koju je osnovao Institut „Ruđer Bošković“, čija je djelatnost komercijalizacija inovacija i transfer tehnologije. Predstavlja poveznicu znanosti i tehnologije s gospodarstvom i industrijom. Otvorena je cjelokupnoj hrvatskoj zajednici (akademskoj, istraživačkoj, inovatorskoj i sl.) kao pomoć pri komercijalizaciji ideja, inovacija ili rezultata znanstvenih istraživanja.

Što se poslovnih korisnika tiče, Tomislav Boljar je za Nacional otkrio i da je nekoliko etabliranih tvrtki, ali i startupa iz EU-a, već zainteresirano za korištenje njihova ultrabrzog interneta. “Sada smo na pragu izuzetno zanimljivih proizvoda i usluga za kućanstva, a o turističkom sektoru da i ne govorimo. Također se nadamo da bi suradnjom svih dionika iz telekomunikacijskog sektora prednosti gigabitne mreže mogli osjetiti privatni korisnici”, rekao je Boljar.

S PARTNERIMA SU SPREMNI PONUDITI “G-POINT!na cijelom području Hrvatske i tako konkretno pridonijeti razvoju gospodarstva. Nadaju se da će uskoro održati prezentacije i u najvećim hrvatskim gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

“Formiran je ‘G-point! network’ pa možete zamisliti ovo: prvi put znanost i najkvalitetnije poslovne i potporne usluge mogu doprijeti u svaku jedinicu lokalne samouprave u Hrvatskoj. Uz podršku EU sredstava i znanosti s Instituta Ruđera Boškovića, svaka proizvodna tvrtka može postati orijentirana prema visoko tehnološkim proizvodima. Cilj nam je oformiti G-zonu u kojoj će najnaprednije hrvatske i EU kompanije imati mogućnost probnih testiranja i umrežavanja proizvoda i usluga na gigabitnim brzinama”, naglasio je Boljar.

Smatra kako digitalnu širokopojasnu bežičnu infrastrukturu treba razumjeti kao prvoklasni razvojni resurs čiji je tehnološki razvoj s projektnim i upravljačkim znanjima, kompetencijama i rješenjima doživio dramatične promjene. Tvrdi da je razvojem tzv. fiber-like rješenja umjesto dosad dominantnih i vrlo skupih optičkih kablova i njihovih mreža, došlo do dramatičnog pada investicijskih troškova razvoja digitalne infrastrukture.

“CILJ OVOG PROJEKTA JE STVARANJE NAPREDNOG TEHNOLOŠKOG, ‘inteligentnog’ okruženja koje bi poticalo produkciju i konzumaciju brojnih sadržaja i servisa online na internetskoj mreži. Nakon uvođenja bežičnog gigabitnog interneta u Hrvatskoj po takvim cijenama i brzinom implementacije, dosadašnje teze i strateški dokumenti o isplativosti, dostupnosti i komercijalnoj logici su upitni. Ruralna područja postaju jednostavnija za uvođenje širokopojasnog interneta. Ukratko, ideja e-uprave, e-građana i e-poslovanja trenutno je u cijeloj EUnajrealnija u Hrvatskoj. Vjerujemo da će ta tehnologija zainteresirati i Ministarstvo uprave, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a posebno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture”, zaključio je Boljar.

Komentiraj