Ravnateljica Agencije za elektroničke medije (AEM) Mirjana Rakić (foto) izvijestila je u utorak na početku rada 8. dana elektroničkih medija u Opatiji da je postignut dogovor s HRT-om o naplati duga Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te da će se time osigurati dodatnih 16,3 milijuna kuna.

“S obzirom na to da ukupno godišnje Fond raspolaže s 32 milijuna kuna, raspisat će se dodatni natječaj za dodjelu novca iz tog izvora za 2016. godinu”, najavila je Rakić. Financijska sredstva tog fonda Agencije za elektroničke medije osigurana su Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, a njima se potiče proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja nakladnika televizije i radija na lokalnoj i regionalnoj razini, neprofitnih nakladnika ili pružatelja medijskih usluga. Prema Zakonu o HRT-u, s tri posto prihoda od RTV pristojbe osiguravaju se financijska sredstva Fonda.

 

  • Mirjana Rakić je iznijela podatke o stanju u lokalnim elektroničkim medijima od 2009. do 2014. godine po kojima je prihod lokalnih televizija pao 20 posto, a lokalnih radijskih postaja 30 posto i to zbog smanjenog opsega oglašavanja i nedostatka ugovora s lokalnom samoupravom.

 

Predsjednik Hrvatske udruge radija i novina (HURIN) Marijan Beljan rekao je da u Hrvatskoj od 142 radijske postaje 73 imaju gradsku koncesiju, a 34 koncesiju za šire gradsko područje. Sedam ih je neprofitno, 38 ih je u većinskom vlasništvu lokalne samouprave, a 94 u većinskom privatnom vlasništvu, rekao je. Zaposlenih je 900, a honorarnih suradnika 500. U razdoblju od 2009. stalno padaju prihodi pa je tako 2009. ukupan prihod svih radijskih postaja bio 270 milijuna kuna, 2014. je bio 130 milijuna, a ove će godine, po procjenama, biti tek oko 100 milijuna kuna, rekao je Beljan.

Predsjednik Nacionalne udruge televizija (NUT) Denis Mikolić izvijestio je da u Hrvatskoj radi 20 televizija, među kojima je šest prošlo predstečajnu nagodbu. Prije krize je bilo 544 zaposlenih, a sad je 425, naveo je. Među prijedlozima NUT-a za poboljšanje stanja je ukidanje zakonske odredbe o zabrani političke promidžbe izvan predizbornih kampanja. Svaki vijećnik u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima dobiva naknadu za svoj rad iz proračuna, a ona je zakonom namijenjena i za promidžbu njihovih političkih aktivnosti, rekao je Mikolić. Kad bi oni samo 10 posto novca od naknada koje dobivaju usmjerili za sponzorirane programe na televizijskim postajama, to bi nam donijelo prihod jednak onome iz Fonda za poticanje pluralizma, istaknuo je.

Mikolić je rekao kako je jedan od većih problema s kojima će se televizije u Hrvatskoj susresti uvođenje Digitalne dividende 2, koja predviđa nabavu potpuno nove opreme za sve televizije do 2020. Ako se ne pronađe odgovarajući model za provedbu tog procesa, pitanje je kako će moći raditi lokalne televizije i kakvi će se programi uopće moći gledati, ocijenio je. Upozorio je i na nesklad u visini PDV-a za tiskane i elektroničke medije. Tiskani mediji zbog razlike u PDV-u na godinu ostvaruju 135 milijuna kuna, imaju 1500 zaposlenih, a mi u elektroničkim medijima 2000, a dobivamo tek 30-ak milijuna državne potpore, istaknuo je Mikolić.

Osmi dani elektroničkih medija obuhvaćaju 21. dane radija, 8. dane televizije i 8. dane interneta a završavaju 22. listopada.

Komentiraj

FOTO:fah
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.