Dubrovnik slavi Festu svetog Vlaha

Autor:

Dubrovnik, 03.02.2017. - Traje 1045. festa zaštitnika Grada Dubrovnika, Sv. Vlaha.
foto HINA / Nikša MILETIÆ / ml

Misnim slavljem, a zatim i procesijom s moćima svetog Vlaha kroz povijesnu jezgru grada, Dubrovčani su u petak obilježili 1045. Festu svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika.

Festa je otvorena je u četvrtak tradicionalnim podizanjem barjaka ispred parčeve crkve u povijesnoj jezgri i puštanjem golubica, a danas se slavila svečana sveta misa u dubrovačkoj Katedrali koju je predvodio mons. Egidije Živković, biskup Željeznog u Gradišću. Nakon toga je uslijedila i tradicionalna procesija barjaka Gradom.

“Sveti Vlaho je kao kapetan broda, kroz povijest stvarao osjećaj slobode, štitio je grad od različitih ratova i zala, vodeći brod kroz sve bure i nevere. Njegova mučenička glava, odrubljena od krvnika dolazi brodom u Dubrovnik. Vidite! Mučenici ostaju u sjećanjima ljudi, a mučitelji nestaju u svojoj truleži grijeha. Ja vas molim kao vjerni Hrvat iz Gradišća, iz dijaspore stare 500 godina, čuvajte slobodu. Svi vi koji imate moć upravljanja ovim brodom, dajte vesla u ruke našim obiteljima, mladima i djeci. Ne ugrožavajte slobodu misli i spriječite podjele. Uključite se u promicanje solidarnosti prema onim koji žele u ovoj lijepoj zemlji živjeti, školovati se i raditi. Ne uskratite ni jednom putniku pravo na dostojan život. Svoje povijesne vrijednosti pokažite svijetu i s njima trajno plovite u Europu, jer i veliki mogu puno naučiti od vas malih. Istina! Europa ima slobodu. Ali kakvu? Koja je njezina cijena?”, rekao je u propovijedi Živković.

Ne budite izdajice svoje slobode!

“Da smo mi gradišćanski Hrvati bili pognute glave i uvijek se sklanjali od svake nevere, davno bi nestali. A vidite, unatoč svim vjetrovima mi smo opstali a pred nikim nismo puzili. Poniziti se hoćemo pred svakim, a puziti nećemo pred nikim. Cijeni tuđe, a ne daj svoje. Ako ste slobodu branili u domovinskome ratu, znajte to sačuvati i u domovinskome miru. Ne budite izdajice svoje slobode!”, napomenuo je on.

Istaknuo je i kako “u nedostatku nekontrolirane navigacije neki vrše progon mladih ljudi sustavnim iseljenjem iz Hrvatske”.
“Pročitao sam i to da se prošle godine potopio jedan veliki brod u Hrvatskoj. Reklo se da je umrlo 40 tisuća ljudi, veličine grada Dubrovnik. Strašno! Pomislio sam: Umro je Dubrovnik. Umrla je kolijevka stoljetne kulture, umro je pojam drage slobode, umro je dio Hrvatske pun sunca i mora. Ono što nisu napravili agresori u ratu to rade politički agresori u miru. Ubili su Dubrovnik. Potopili su najljepši brod europske plovidbe. Čujem da se iselilo preko 100 tisuća mladih Hrvata. Napuštaju hrvatsku plovidbu. Ako se ovako nastavi, Hrvatska će se vrlo brzo potopiti šapatom”, upozorio je biskup i poručio političarima da se “uhvate kormila i navigacije”.
“Vi ste čuvari i kapetani Hrvatske, koja se kao stari brod usidrila kraj obala lijepoga Jadrana. Uludo narod vesla ako kapetan spava na kormilu. Probudite se, ode brod u krivo. Slomit će se, nasukat će se i potopit će se. Kapetane Vlaho, molim te, preuzmi ti kormilo i čuvaj ovaj brod od potopa, a putnike od bure i nevere!”, rekao je mons. Živković.

Na proslavi je sudjelovala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović te predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov. Osim njih tu su, među ostalim, bili i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, kao i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, saborski zastupnici, predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

S crkvene strane, uz predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića na slavlju su sudjelovali i drugi biskupi Splitske metropolije: mons. Marin Barišić, hvarski biskup, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup te mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru. Prvi put na slavlju sv. Vlaha u Dubrovniku kao biskupi, uz biskupa Rogića, sudjeluju i mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski i mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u Hrvatskoj.

Zatvaranje Feste je u nedjelju spuštanjem barjaka i misnim slavljem u 12 sati.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)