Izraelci i Palestinci u ponedjeljak obilježavaju 50. godišnjicu Šestodnevnog rata, a jaz među njima i dalje je dubok i obilježen godinama nasilja, propalim mirovnim pregovorima i prekršenim obećanjima.

Godišnjica dolazi u vrijeme kada su nade u rješenje s dvije države sve bljeđe, a raste i skepticizam da američki predsjednik Donald Trump u tome bilo kako može pomoći.

Šestodnevni rat 1967. radikalno je promijenio lice Bliskog istoka i bio prekretnica u njegovoj povijesti.

Zadivljujućom pobjedom nad svojim arapskim susjedima, Izrael je znatno povećao svoj teritorij, a Izraelcima je ona bila i ostvarenje težnje duge 2000 godina o povratku Juruzalema pod židovskog okrilje.

Palestinci to smatraju krađom svoje zemlje, na koju se nastavljaju postupni napori izraelskih tvrdolinijaša da prošire svoj teritorij od rijeke Jordana do Sredozemlja i tako ne ostave nikakva prostora za palestinsku državu.

Veliki broj Izraelaca, uključujući i neke članove vlade premijera Benjamina Netanyahua, niti ne skrivaju da žele izbrisati ideju o palestinskoj državnosti.

Neki kažu da Palestincima koji žele ostati u židovskoj državi to treba dopustiti, ali ostali se trebaju preseliti.

“Možda bi im mogli pokušati dati nekakvu kompenzaciju”, kaže 43-godišnji jeruzalemski odvjetnik Michael Lafair.

Na ulazu u jeruzalemski Stari grad, koji je Izrael osvojio 1967. nakon pobjede nad Jordanom, Palestinci su ponosni, ali uglavnom i bez nade.

“Mi ostajemo ovdje, odmah im kažem”, tvrdi Mohamed Kastiro, vlasnik kavane koju vodi od 1965. godine. “Ovo je naša zemlja i nećemo je napustiti”.

Podjele i znakove konflikta lako je pronaći, od prijepora oko svetih mjesta u Jeruzalemu do izraelskog zida na granici sa Zapadnom obalom i potpune blokade Pojasa Gaze.

Izrael se istodobno razvio u najjaču bliskoistočnu vojnu silu i tehnološki naprednu zemlju, što je zadivljujuće postignuće za zemlju stvorenu 1948. i holokausta prije toga.

Međutim, upozoravaju mnogi, Izrael bi se mogao pretvoriti u  aparthejd državu” odustane li od rješenja s dvije države i pripoji veći dio Zapadne obale.

Ali s obzirom na to da Izrael nastavlja gradnju na Zapadnoj obali, a Palestinci su podijeljeni između Fataha i Hamasa, analitičari se pitaju i je li rješenje s dvije države prošlost.

Za međunarodnu zajednicu je i dalje neovisna Palestina, uz državu Izrael, jedina održiva opcija.

“Ne znamo je li rješenje s dvije države mrtvo ili ne, ali sigurno je teže ostvarivo sa svakom izgubljenom godinom”, rekao je bivši američki velesposlanik u Izraelu Dan Shapiro.

Šestodnevni rat bio je potpuni trijumf za Izrael, čija je vojska od 5. do 10. lipnja 1967. porazila Egipat, Jordan i Siriju i pritom osvojila istočni Jeruzalem, Pojas Gaze i Golansku visoravan.

Izrael će kasnije potpisati mirovne sporazume s Egiptom i Jordanom, ali konflikt s Palestincima koji naseljavaju istočni Jeruzalem, Zapadnu obalu i Gazu produbio se.

Prva intifada, ili ustanak, izbio je 1987. i trajao do 1993. godine.

Godinu poslije zavšetka intifade izraelski premijer Yitzhak Rabin i palestinski predsjednik Jaser Arafat potpisali su mirovni sporazum u Oslu i pobudili veliku u nadu u konačno rješenje sukoba.

Međutim, Rabina je 1995. ubio židovski ekstremist, a druga, još nasilnija intifada izbija 2000. godine.

Postojeća Netanyahuova vlada smatra se najdesnijom u izraelskoj povijesti, a zagovornici mira s Palestincima sve su tiši.

S druge strane, Mahmudu Abasu su 82 godine i nepopularan je. Njegov suparnik Hamas nastoji ublažiti svoj imidž, ali i dalje ne kani priznati Izrael.

Mirovni pregovori ne vode se već godinama. U nedavno provedenoj anketi 78 posto Izraelaca kazalo je da ne vidi priliku za mir u doglednoj budućnosti.

Komentiraj

FOTO:EPA/GALI TIBBON
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.