Hrvatska u ponedjeljak obilježava 25. godišnjicu članstva u Ujedinjenim narodima, a premijer Andrej Plenković tom je prigodom istaknuo kako je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja jedna od najuspješnijih misija te organizacije na europskom tlu, te da Hrvatska stoga to iskustvo može ponuditi Ukrajini koja se trenutno nalazi u sličnoj situaciji.

Hrvatska je svečanim činom postavljanja svoje zastave ispred sjedišta Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine, u prisutnosti tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i glavnog tajnika te organizacije Boutrosa Boutrosa-Ghalija, uz Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu primljena u tu organizaciju.

“Članstvo u Ujedinjenim narodima zaokružilo je međunarodni legitimitet Hrvatske”, rekao je premijer Andrej Plenković na proslavi 25. obljetnice tog događaja koja se održala u ponedjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uz prisustvo hrvatskog državnog, vojnog, policijskog i vjerskog vrha, te predstavnika stranih diplomacija.

Plenković je podsjetio kako je članstvo u UN-u postignuto samo nekoliko mjeseci nakon što je 12 članica Europske zajednice priznalo Hrvatsku  i mjesec dana nakon priznanja Sjedinjenih Država, te da su prvi hrvatski diplomatski uspjesi postignuti upravo u toj organizaciji.

“Tada smo bili zemlja primatelj sigurnosti, na našem je teritoriju bilo nekoliko misija UN-a, a po svim analizama ona daleko najvažnija i najuspješnija na tlu Europe od osnivanja do danas bila je misija za prijelaznu upravu u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu”, naglasio je premijer, dodavši kako je ta “mirna reintegracija bila uspjeh i za Hrvatsku i za UN, ali isto tako i model za slične situacije drugdje u svijetu”.

“To naše iskustvo ponudili smo prijateljima u Ukrajini koji imaju sličnu situaciju”, istaknuo je Plenković, naglasivši kako Hrvatska danas daje i pridonosi sigurnosti diljem svijeta.

Zaključio je kako je UN i dalje vrlo relevantna globalna organizacija kojoj Hrvatska u svojih 25 godina članstva daje kontinuirani doprinos u svim segmentima rada, no da ju karakterizira “jedan mali specifikum koji je u nizu aspekata nesavršen”, a to je što njezino vodstvo i ključni mehanizam donošenja odluka još uvijek reflektiraju svijet s kraja Drugog svjetskog rata.

Zbog toga nema dileme da će rasprave o reformi Vijeća sigurnosti, o samoj organizaciji i načinu donošenja odluka u njoj biti na dnevnom redu još dugi niz godina, smatra premijer.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je ulazak Hrvatske u UN “bila kruna naše samostalnosti” u kojoj je ta organizacija igrala jednu od ključnih uloga.

“U to vrijeme hrvatska je diplomacija bila druga bojišnica jer se trebalo izboriti za priznanje da su okupirana područja Hrvatske njezin integralni dio, a to se ponavljalo iz rezolucije u rezoluciju Vijeća sigurnosti, čime je zacementirana hrvatska teritorijalna cjelovitost”, naglasila je predsjednica.

Hrvatska je danas zemlja koja pridonosi rješavanju mnogih problema u svijetu, a osim specifičnog iskustva oslobađanja teritorija ona ima i iskustvo pomirbe, te u tom području “Hrvatska može pronaći svoju posebnu nišu” za djelovanje unutar UN-a, istaknula je Grabar- Kitarović.

Podsjetila je da je Hrvatska dvaput bila članica UN-ovog Ekonomskog i socijalnog vijeća (ECOSOC), da je od 2008. do 2009. bila članica Vijeća sigurnosti, a 2006. potpredsjedavajuća članica Komisije za izgradnju mira, te je najavila nove kandidature u toj organizaciji.

Spomenula je i hrvatske doprinose u mirovnim misijama diljem svijeta od kojih je prva bila 1999. godine u Sierra Leoneu. Hrvatske snage trenutno su dio triju mirovnih misija u kojima sudjeluje 17 pripadnika Oružanih snaga RH.  To su UNMOGIP-a u Indiji i Pakistanu, MINURSO u Zapadnoj Sahari, te UNIFIL u Libanonu.

Na obljetnici u NSK-u, tradicionalnom mjestu okupljanja povodom obljetnica članstva u UN-u,  govorio je i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier koji je naglasio potrebu postojanja te multilateralne svjetske organizacije.

“Svijet u kojem živimo daleko je od savršenog, a čovječanstvo je svakodnevno izloženo sve većim, složenijim i ozbiljnijim previranjima”, rekao je ministar.

“U takvim uvjetima su od ključnih važnosti stabilnost i suradnja na multilateralnoj razini, a UN predstavlja središnji forum i temeljni oslonac međunarodnih odnosa radi opstojnosti međunarodnog prava, ali i drugih brojnih postignuća ostvarenih u posljednje 72 godine”, kazao je Stier.

“Hrvatska posebnu pažnju svakako pridaje svojemu članstvu u Vijeću za ljudska prava koji je započeo ove, te će trajati do 2019. godine”, rekao je ministar, dodavši kako Hrvatska članstvom u tom tijelu zaokružuje svoju prisutnost u gotovo svim tijelima UN-a, što je “s obzirom na samo 25 godina članstva činjenica na koju moramo biti ponosni”.

Zaključio je kako je na članicama UN-a da pronađu novih rješenja i načina za premoščivanja današnjih izazova, te da su mnoge konstruktivne kritike u zadnjih deset godina već dovele do reformi unutar te organizacije.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.