Dok većina domaćih političkih stranaka i političara tek otkriva sve prednosti društvenih mreža, na Facebooku i Twitteru odvija se kampanja koju vode njihovi simpatizeri među kojima su i poznate osobe iz javnog života

Rastuća snaga interneta i društvenih mreža postala je nezaobilazan faktor u predizbornim kampanjama. I dok većina domaćih političkih stranka i političara još uvijek otkriva sve prednosti društvenih mreža, na Facebooku i Twitteru kampanju vode njihovi simpatizeri. Kao i na prošlim izborima, tako su i sada mnogi medijski eksponirani politički stručnjaci, kulturni djelatnici, bivši političari i ostale javne osobe odlučili u svojim statusima iskazati podršku ili neslaganje s nekim političkim opcijama. I dok političari poput Milijana Brkića, Anke Mrak Taritaš i Stipe Gabrića Jambe na društvenim mrežama pokušavaju dobiti koji preferencijalni glas, Nacional je na Facebooku i Twitteru potražio što o izborima pišu poznate osobe poput biskupa Košića, vlasnika portala Indeks.hr Matije Babića, književnog kritičara i leksikografa Velimira Viskovića ili člana Hrvatskog helsinškog odbora Igora Peternela. Jedna od glavnih rasprava na društvenim mrežama u ovoj kampanji vodi se oko pitanja treba li se Crkva miješati u politički život i imaju li svećenici pravo s oltara pozivati vjernike za koga trebaju glasati.

„Upravo se diže nova histerija jer je biskup Košić na misi sugerirao za koga glasati. Prvo, Košić moze pričati što želi, a jedino glupanima netko može sugerirati na način da poslušaju. Drugo, fama je da Crkva silno traži HDZ na vlasti. Njima crveni savršeno odgovaraju jer tada su središte opozicije, okupljalište ljutih, crkve su im pune vjernika, vlast je kooperativnija oko love, a izjave biskupa jače odzvanjaju u medijima. Organizacije poput vjerskih najbolje funkcioniraju kao opozicija!“ napisao je na svom Facebook profilu Igor Peternel, a u Košićevu obranu stao je i Vice Batarelo koji je napisao da je „biskup Vlado Košić državljanin Hrvatske i glasač i ne samo da ima pravo, nego i dužnost biti vrlo eksplicitan prema katoličkim vjernicima (barem za koga ne glasovati)“.

Budući da su u svega nekoliko godina društvene mreže privukle skoro 50 posto internetske populacije i postale neizostavna stavka u svakodnevnoj komunikaciji, a sadržaj koji na internetu kreiraju korisnici ima sve važniju ulogu i u digitalnoj komunikaciji njihovi statusi mogli bi biti važni neodlučnim biračima pri izboru opcije kojoj će 11. rujna dati svoj glas. Danas u Hrvatskoj preko 60 posto stanovnika koristi internet, od čega je 60 posto aktivno na Facebooku. Od svog lansiranja u veljači 2004. do danas, Facebook je skupio preko milijardu korisnika, odnosno preko 15 posto svjetskog stanovništva.

Temeljna promjena koja je nastala implementacijom društvenih mreža u politici odnosi se na činjenicu da u političkim kampanjama društvene mreže služe kao takozvani feedback sistemi, pa i političke kampanje moraju biti orijentirane na komunikaciju i slušanje stavova javnosti, jednako kao ili čak i više nego na slanje političkih poruka. Drugim riječima, ako se političke stranke i kandidati opredijele za korištenje interneta u političkim kampanjama, moraju biti spremni na to da javnost postavlja pitanja i očekuje odgovore te da ti odgovori moraju biti direktni i konkretni, a politički akteri iskreni i odgovorni prema korisnicima, odnosno javnosti, u davanju odgovora. Online javnost koja je aktivna na društvenim mrežama traži, dakle, veću transparentnost političkih procesa, odnosno preobrazbu političkih sistema iz zatvorenih u otvorene.

Komentiraj

FOTO:Getty Images i PIXSELL
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.