Prijeti li migracijska kriza slobodi kretanja u Europi? Različiti odgovori Europljana na golemi priljev migranata po nekima dovode u pitanje opstanak Schengena, prostora bez unutarnjih granica koji obuhvaća 26 europskih država, uključujući 22 članice EU-a, piše France Presse.

Na tu mogućnost, omiljenu temu eurofobnih stranaka na nacionalnoj razini, upozorila je čak i njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvavši na odlučnu akciju kako bi se to spriječilo.

“Ako pravedna raspodjela (izbjeglica u Europi) ne bude moguća, tada će se postaviti pitanje (budućnosti) Schengena. To ne želimo”, kazala je u ponedjeljak Merkel.

Ako se to dogodi, “ovo više neće biti Europa čiji osnovni ideal moramo i danas razvijati”, upozorila je Merkel, čija je zemlja prestala vraćati sirijske izbjeglice u njihovu domovinu.

 

 

  • Schengen je “jedan od najvećih uspjeha” EU-a, ocijenila je Bertaud, pozivajući sve države da poštuju pravila kako bi sustav mogao pravilno funkcionirati.

 

 

“Ugrožen je jedan od temeljnih stupova EU-a, sloboda kretanja ljudi”, upozorio je prije nekoliko dana talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni, strahujući također da će Schengen biti doveden u pitanje i da će se “vratiti stare granice”.

“Migranti ne dolaze u Grčku, Italiju ili Mađarsku. Oni dolaze u Europu”, rekao je, pozivajući Europu na veću solidarnost.

Europska komisija “ne može isključiti izmjene” pravila o slobodni kretanja ako bude potrebno, kao što je to već učinjeno, ali “to načelo ostaje isto”, istaknula je u ponedjeljak glasnogovornica Natasha Bertaud.

Komisija se ipak ne protivi mogućoj izmjeni Dublinskih pravila (2003.), po kojima država u kojoj migrant prvi put uđe na teritorij EU-a mora preuzeti odgovornost za njegovo zbrinjavanje, i zauzima se za “stalni mehanizam” kako bi se tražitelje azila pravedno raspodijelilo u izvanrednim situacijama.

Schengen je “jedan od najvećih uspjeha” EU-a, ocijenila je Bertaud, pozivajući sve države da poštuju pravila kako bi sustav mogao pravilno funkcionirati.

“Pravo rješenje bila bi jasna i deklarirana zajednička politika azila, stvaranje koridora i tranzitnih kampova gdje bi se dodjeljivao status izbjeglice”, pod uvjetom da postoji dogovor o raspodjeli tih izbjeglica, smatra Marc Pierini, znanstvenik centra Carnegie Europe.

“Ako do toga ne dođe, vlade će i dalje ostati pod političkim pritiskom populista”, rekao je.

Matthieu Tardis, stručnjak za migracije francuskog instituta za međunarodne odnose Ifri, smatra da je dovođenje u pitanje Schengena “rizik, jer svaka država članica pristupa tom pitanju iz jako nacionalne perspektive, ovisno o javnom mnijenju.”

“Zadnjih mjeseci jasno se pokazalo da postoji manjak povjerenja između država članica”, kazao je, povlačeći paralelu s grčkom krizom koja je dovela do toga da “sjeverne zemlje predbacuju južnima da ne rade svoj posao, a južne smatraju da sustav nije pravedan”.

“Europski dužnosnici moraju pokazati da je sloboda kretanja ključna za EU”, istaknuo je Tardis.

Komentiraj

FOTO:GettyImages
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.