• U novu sezonu Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski” kreće s novim ciklusom ‘’Lisinski arioso’
  • ,U novom ciklusu nastupit će četiri, trenutno, najveće operne zvijezde na svijetu

 

U novu sezonu Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski” kreće s novim ciklusom ‘’Lisinski arioso’’, tijekom kojeg će nastupiti četiri trenutačno najveće operne zvijezde na svijetu: Anja Harteros, Elina Garanča, Thomas Hampson i Dmitrij Hvorostovskij. Ravnatelj Dražen Siriščević za Nacional je objasnio zašto je pokrenut taj ciklus i govori o tome kako je završila protekla sezona.

NACIONAL: Zašto ste pokrenuli ciklus ‘’Lisinski arioso’’ i u isto vrijeme nakon šest godina ukinuli ciklus ‘’Metropolitan’’?

Prekinuli smo suradnju s Metropolitanom, a na moj poticaj 2009. su i počeli prijenosi opera iz najveće operne kuće na svijetu, što me samo osnažilo u želji da sada pokušam za operu dobiti nešto više. Tako je nastao ‘’Lisinski arioso’’. Metropolitan iz ‘’Lisinskog’’ nažalost odlazi upravo prema odluci te operne kuće. U novoj sezoni nismo mogli osigurati slobodnu dvoranu za prijenose. Datumi predviđeni za deset novih opera preklapali su se s ranije dogovorenim koncertima inozemnih orkestara i Zagrebačke filharmonije. Na snimke opera Metropolitan nije želio pristati, pa ova naša lijepa priča odlazi u zagrebačka kina. Tako je uostalom i u svijetu. Mi smo u Zagrebu bili rijetko sretan primjer prijenosa opera u koncertnoj dvorani. Sada sreću želimo kino dvoranama, a mi nastavljamo s našom primarnom ulogom, a to su koncerti. Važno je istaknuti da ‘’Lisinski arioso’’ nije zamjena za ‘’Metropolitan u Lisinskom’’, ali je hrabar korak naprijed. Ne znam tko bi se u vremenima smanjivanja svih budžeta za kulturu, pritisnut krizom, recesijom i depresijom koja ne jenjava, mogao odvažiti na tako ambiciozan plan kao što je otvaranje novog glazbenog programa s četiri najveće operne zvijezde današnjice. Mi u ‘’Lisinskom’’ to možemo jer smo do sada uvijek spremno odgovorili na izazove. Za velike operne zvijezde u ‘’Lisinskom’’ više nam neće trebati sateliti, projektori i filmsko platno jer će one osobno doći na našu pozornicu. Kao da smo poručili publici: za vas smo skinuli zvijezde s neba. Vjerujem da će oni naš pothvat prepoznati i ispuniti dvoranu do posljednjeg mjesta. U Hrvatsku će doći umjetnici bez kojih je nemoguće zamisliti opernu sezonu u New Yorku, Londonu, Parizu i Beču. Mi smo ovim programom Zagreb postavili u taj veliki niz svjetskih glazbenih središta.

NACIONAL: Kako ste uspjeli dovesti takve operne zvijezde? Poznato je da je njihov nastup iznimno skup.

Na to pitanje ću odgovoriti našim novim sloganom ‘’Preko trnja do zvijezda’’. Pjevače za koje se doslovno otimaju na svjetskoj glazbenoj sceni nije bilo lako nagovoriti da odvoje rijetki slobodan termin u životu i nastupe u Zagrebu. U konkurenciji svjetskih megapolisa, divovskih središta financija moći i kulture Amerike, Europe i Azije, Zagreb nije baš pri vrhu. Ali to je samo objektivna činjenica koju možemo promijeniti subjektivnim aktivnostima, upornošću, umijećem pregovaranja i nagovaranja, šarmom i naposljetku srećom. Anja Harteros, primjerice, sigurno ne bi došla u Zagreb da nam neizmjerno nije pomogao maestro Ivan Repušić. Elina Garanča je bila moj prvi izbor za novi ciklus. Ona je jedina od četiri umjetnika koja je već pjevala u ‘’Lisinskom’’. Bio sam na njezinom koncertu u Bečkoj državnoj operi. Bečka publika je nije željela pustiti s pozornice poslije završetka koncerta, a potpisivanje programa, ploča i knjiga trajalo je više od sat vremena. U Bečkoj operi sam često susretao i Thomasa Hampsona i Dmitrija Hvorostovskog. Svaki naš susret i razgovor završavao bi s tim da bih ih pozvao u Hrvatsku. Jedan od mojih argumenata bile su i boce naših najboljih vina koje sam im darivao. Cijena ove lijepe operne bajke nije mala, ali bogatstvo koje donosimo svim ljubiteljima glazbe je još veće.

NACIONAL: Završila je sezona u “Lisinskom”. S čime ste najzadovoljniji, a što vam je još uvijek problem?

Borili smo se na svim frontovima i u svim službama, od programa preko marketinga pa do tehnike. O računovodstvu da ne govorim. Žestoko smo se trudili u dogovorima s umjetnicima, u ispunjavanju njihovih želja, privlačenju publike, oglašavanju… I uspjeli smo. Pogledajte samo koncertnu sezonu ‘’Lisinski subotom’’: najbolji ruski i francuski orkestar ‘’Čajkovski’’ i National de France s dirigentima kao što su Fedosejev i Gatti, raskošne boje i čudesna energija Orkestra mladih iz Caracasa, engleska eksplozija simfonijskoga zvuka iz Birminghama s Andrisom Nelsonsom, Natalie Dessay i Michel Legrand, veličanstveni orguljaš Carpenter. Kako ne bismo bili ponosni na takvo ostvarenje. Moji suradnici često kažu: „Vidi ga, opet nije zadovoljan!“ A prostora za bolje uvijek ima. “Lisinski” je izgrađen 1973. i treba ozbiljnu obnovu i puno ulaganja, od građevinskih radova do nove tehničke opreme. Financijska situacija u Zagrebu nažalost ne obećava da će biti skorih i velikih zahvata. Ali mi u ‘’Lisinskom’’, kao što smo uporni i nezaustavljivi u pregovorima s glazbenim zvijezdama, bit ćemo jednako tako, ako ne i više, ustrajni i kod gradskih vlasti za dobro svih nas.

Komentiraj