Ravnatelj dvorane Vatroslava Lisinskog Dražen Siriščević odgovara na medijske napise o tome da je doveo folk u Lisinski

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog tradicionalnim koncertom za Dan dvorane, 29. prosinca, proslavit će 42. godišnjicu. Tim povodom se ravnatelj Dražen Siriščević prisjetio najboljih nastupa protekle godine, najavio neke velike konecrte u idućoj godini, ali i odgovorio na pitanja o koncertima pop ili folk glazbenika u Lisinskom.

NACIONAL: I ovu godinu završit ćete tradicionalnim koncertom za Dan dvorane. Kakva je bila ova godina? Što biste izdvojili kao poseban uspjeh, a što ste mogli bolje?

Naš poseban uspjeh nije samo to što smo preživjeli, unatoč nesklonim vremenima i još uvijek vladavini “vražjega trojstva” – krize, recesije i depresije – nego što smo uspjeli učiniti vrijedan korak naprijed u odnosu na prethodna razdoblja. Kraj svake godine uvijek je vrijeme polaganja računa i sjećanja, ali i nade i vjere u bolju budućnost. Ono što je valjalo, odlučni smo unaprijediti, obogatiti i oplemeniti, a ono što nije, nećemo zaboraviti ili potisnuti, nego popraviti. U godini koja protiče nastavljen je pad ulaganja raznih “struktura” u kulturu, smanjena su programska i druga sredstva, ali Lisinski nije smanjio raznolikost i izvrsnost svoje ponude. Štoviše! Uz nastavak uspješnog glazbenog programa Lisinski subotom – a ove sezone povećan je broj prodanih pretplata – programa bez konkurencije u Hrvatskoj pa i u bližoj okolici koji jedini predstavlja najveće svjetske orkestre, dirigente, soliste i hrvatsku glazbenu reperezentaciju, otvorili smo i novi operni ciklus koncerata Lisinski arioso, s vodećim opernim zvijezdama današnjice. Na pozornicu Lisinskog subotom 14. veljače došla je najveća zvijezda francuske glazbene scene Michel Legrand te jedna od najvećih francuskih opernih diva Natalie Dessay, priredivši najljepše Valentinovo u Lisinskom.

Koncerti Ive Pogorelića već su postali poput “ciklusa unutar ciklusa” Lisinski subotom. Naš najveći umjetnik na klaviru redovito nam predstavlja novi program i ostavlja sve nas bez daha svojim visoko individualiziranim, osmišljenim i nadahnutim interpretacijama. Tako je bilo i 18. travnja ove godine.

Prvi nastup Korejskog simfonijskog orkestra u Hrvatskoj, 30. rujna, na početku jesenske sezone, legendarni Stephen Kovacevich 10. listopada, fascinantni Berlinski simfoničari s Aleksejem Volodinom 21. studenog i “enfant terrible” klasike Nemanja Radulović 12. prosinca koji je zagrebačku publiku u Lisinskom doslovce dignuo na noge… To su koncerti koje nitko neće moći zaboraviti, jednako kao i povijesni početak koncertne sezone Lisinski arioso 7. studenog, s nastupom Anje Harteros, “najbolje pjevačice svijeta” prema International Opera Awards. Našu publiku je nakon njujorškog Metropolitana, milanske Scale, bečke Državne opere i drugih svjetskih glazbenih središta, ova pjevačica zadivila opernim interpretacijama pod ravnanjem maestra Ivana Repušića uz Panonsku filharmoniju.

Ne smijemo i nećemo zaboraviti ni drugo, jednako uzbudljivo lice Lisinskog i naše programe popularne glazbe. Istaknimo samo jedno veliko ime. Oliver Dragojević je u ožujku održao “maraton” od pet koncerata zaredom – jedan bolji od drugog. Genijalac naše zabavne glazbe, vrhunski interpret i glazbenik, svaki put iznova oduševljava. Nikada se ne prestajemo veseliti koncertima našeg “maratonca”. Kada bi ih barem na našoj pozornici bilo više.

  • ‘NIKADA LISINSKI nije bio isključiv ili zabranjen prostor. Svi koji su nastupali u Lisinskom bili su uspješni u onome što rade. Na različitosti nikada neću odgovoriti represijom’

Jesmo li se dosta nahvalili, jer pitali ste i što bi moglo biti bolje? Priznajemo, nikada nismo do kraja i u potpunosti zadovoljni s onim što postižemo. Kažemo, u šali, ali i u zbilji, da za našu publiku skidamo zvijezde s neba. Kad pogledate u nebo i vidite koliko je zvijezda još gore ostalo, naravno da želite uvijek ostvariti više. Kada ne bismo vjerovali da to doista i možemo, ne bismo se ni bavili ovim poslom ili za nas pozivom.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili za Francusku noć kao program obilježavanja Dana dvorane? Kakav je program?

Can Can ili Francuska noć u Lisinskom spektakularna je koncertna večer puna dobrih vibracija, optimizma, vedrine i radosti. Izabrana djela francuskih majstora čudesnog glazbenog nadahnuća, sva od reda slave ljepotu života i uzbuđenja koja nam život daruje. Od operete i opere do velikog simfonijskog zvuka! Fascinantan zvuk orgulja zagrmit će s orguljašem Pavlom Mašićem u završnom stavku Berliozove “Simfonije za orgulje i orkestar”.

Čarobni glasovi sopranistica Valentine Fijačko Kobić, Antonie Dunjko, Dolores Leko i mezzosopranistice Dubravke Šeparović Mušović, osvojit će vas interpretacijama Gounodove zaljubljene Margarete, Saint-Saënsove senzualne Dalile, erotične Manon Julesa Masseneta, virtuozne Olympie Jacquesa Offenbacha… i brojnim drugim čarima. Ljupke plesačice studia Escape pokrenut će vas šarmantnim francuskim plesom kankanom iz Offenbachove operete “Orfej u podzemlju”, sve uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije i pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića. A poslije koncerta – velika zabava u predvorjima Lisinskog uz legendarnog Miru Ungara & The Golden 60’s Revival. Dan Dvorane Lisinski, a o noći da ne govorimo, otvoren je za sve uzraste i sve ukuse, za sve ljude dobre volje, pa čak i za mrzovoljne. Oni to poslije našeg koncerta i zabave koja mu slijedi, sigurno više neće biti. Dođite i uvjerite se!

NACIONAL: Zbog nesretnih okolnosti, terorističkih napada na Pariz, ova večer nekako dodatno dobiva na važnosti. Kako gledate na tu simboliku?

“Simbolika” nedavnih terorističkih napada na Pariz nije nas motivirala, ali velika francuska baština i kultura jest. Birali smo glazbeni program koji slavi ljepotu života, protkan šampanjcem i ljupkim plesačicama. To je naš odgovor na sve simbole straha.

NACIONAL: Ove godine ste, pišu mnogi mediji, bili “zatrpani” koncertima pop izvođača, pa čak i nekih koji ne pripadaju pop žanru, već i folku. Koliko vam takvi koncerti pune blagajnu, koliko su opravdani umjetnički, a koliko financijski? Kakve su reakcije struke? Jer publika je reagirala pozitivno, s obzirom na to da su koncerti rasprodani.

Gotovo 90 posto svih glazbenih programa koji su ostvareni u 2015. godini u Lisinskom, pa tako i prijašnjih godina, bili su programi klasične ili ozbiljne glazbe. Kome preostalih 10 posto programa estrade, popa ili folka, kako vi kažete, može izgledati kao “zatrpanost”. Samo onome tko ne prati našu ponudu i uopće ne dolazi u Koncertnu dvoranu, ali znatiželjno zaviruje u hrvatske medije: tisak, televiziju, radio, portale… koji sustavno i predano pišu, komentiraju, najavljuju i fotografiraju najvećim dijelom upravo estradu, a ignoriraju ili u najboljem slučaju marginaliziraju naš klasični program. Ponavljam, jer očito ponavljati treba, 90 posto programa Lisinskog je klasika, a ostatak pripada estradi. Gdje je tu problem? Očito ne u Lisinskom, nego u medijima koji su izgubili kriterije. Kada bi novinari doista vjerno prenosili događanja u Lisinskom, i to u omjeru koji smo mi postavili – 90 prema 10 – bi li naša kulturna javnost tada bila “zatrpana” viškom kulture? Boje li se mediji možda toga? Mi u Lisinskom ne!

Ono što Lisinski krasi od samoga početka, od trenutka otvaranja Dvorane posjetiteljima 1973. godine, jest – otvorenost! Nikada Lisinski nije bio isključiv ili zabranjen prostor. U njemu su se predstavljale različite vrste glazbe, od folklora do klasike, različite vrste umjetnosti… ali i ne samo umjetničke vrste. Lisinski je bio poprište političkih ili znanstvenih skupova, čak i natjecateljska arena frizera!? Sve to prije moga mandata. Jesam li ja to trebao promijeniti, je li moj grijeh što nisam to učinio? Svi koji su nastupali u Lisinskom bili su uspješni u onome što rade, a svoju su uspješnost, pohvale i priznanja u društvu stekli prije nego što su kročili u Dvoranu. Njihova je djelatnost, istina, bila različita, kao što su i različiti ukusi publike. Ali na različitosti ja nikada neću odgovoriti represijom, a svakome uspjehu koje društvo prihvaća i nagrađuje, veselit ću se. Ukratko, nikada neću zabranjivati užitke onima koji vole drukčiju glazbu od one koju ja osobno slušam. A svi koji misle da imaju pravo proganjati i osuđivati druge i žele to činiti, neka biraju policiju ili sudstvo. Koncertnih dvorana neka se klone.

  • DRAŽEN SIRIŠČEVIĆ SLJEDEĆE GODINE najavljuje nastup Bečkih dječaka, Elīnu Garanču, Ivu Pogorelića, Thomasa Hampsona, Češku filharmoniju, Dmitrija Hvorostovskija…

NACIONAL: Koji je vaš omiljeni koncert ove godine u Lisinskom?

Uvijek onaj koji radim tog trenutka, stoga Vive la France, živjela Hrvatska i Francuska noć u Lisinskom!

NACIONAL: Što očekuje publiku do kraja sezone?

Puno lipih stvari, rekli bi Dalmatinci. U prvom dijelu 2016. godine čekaju nas brojni uzbudljivi koncerti poput nastupa Bečkih dječaka 30. siječnja u ciklusu Lisinski subotom. Veljaču, kao pravi mjesec ljubavi, obilježit će koncerti ciklusa Lisinski Arioso: veličanstvena Elīna Garanča 8. veljače, koja će nastupiti s pjevačkim recitalom uz glasovir, te za Valentinovo, 14. veljače, Thomas Hampson koji pjeva uz glasoviti bečki komorni ansambl The Philharmonics.

U veljači nas očekuje i Češka filharmonija – prije dvije godine orkestar je rasprodao dvoranu i oduševio Zagreb. Ali to nije sve, kakva bi sezona bila bez Ive Pogorelića! U subotu, 23. travnja, predstavit će se djelima Stravinskog, Schumanna, Brahmsa i Liszta. Veliki finale prije ljetne stanke pripada ruskom baritonu Dmitriju Hvorostovskijem. Tko može ovu našu nenadmašnu ponudu zaobići? Svi ljubitelji glazbe sigurno ne mogu. Neće moći ni oni koji će to tek postati. A trećih ionako nema!

Komentiraj

FOTO:Josip Regović
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture