Djeca iz konfliktnih razvoda nisu u stanju ni vidjeti niti prepoznati svoje potrebe jer u životu ispunjavaju potrebe roditelja. Sklona su razvoju depresije i smetnji u učenju te rizičnim ponašanjima u adolescenciji, kao što su alkohol i droge i autodestruktivno ponašanje jer tako anesteziraju emocionalnu bol, kao i druga zlostavljana djeca. Nacional je istražio koliko je takvih razvoda u Hrvatskoj i može li sustav pomoći toj djeci

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2016., u Hrvatskoj je razveden svaki treći brak. Najviše je raskinutih bračnih zajednica bilo između desete i četrnaeste godine braka, a hrvatski građani prosječno se razvode nakon 14 godina braka. Najviše supružnika razvodi se u dobi između 30. i 39., a slijede ih oni između 40. i 49. godine života. Prema broju razvoda na prvom je mjestu Zagreb, slijedi Osječko-baranjska županija, dok je najmanje razvoda bilo u Ličko-senjskoj županiji. Iako je po tim podacima Hrvatska u europskom prosjeku, ono što zabrinjava je veliki broj tzv. konfliktnih razvoda kojih je u Hrvatskoj sve više, a takvi razvodi predstavljaju rizik za djecu…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj