– Državno odvjetništvo (DORH) zaključilo je da ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista na prošlim parlamentarnim izborima na kojima se nije nalazilo najmanje 40 posto žena, jer je Ustavni sud ukinuo sankciju za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca.

DORH je na svojim internetskim stranicama izvijestio da neće nadležnim državnim odvjetništvima dostavljati obavijest Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o neispunjavanju zakonom propisane kvote o najmanje 40 posto žena na izbornim listama.

Ustavni sud ukinuo sankcije

Obveza predlagateljima da prilikom predlaganja stranačkih i nezavisnih lista poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama uvedena je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, kojim je također bilo propisano da lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana.

Ustavni sud je, međutim, u rujnu 2015. ukinuo rečenicu u tom zakonu koja glasi:  “Lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana”, čime su ukinute i predviđene sankcije za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti spolova, navodi DORH .

Obveza prema kojoj su političke stranke i drugi predlagatelji prilikom utvrđivanja lista kandidata za parlamentarne, lokalne i euroizbore dužni voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca propisana je i Zakonom o ravnopravnosti spolova, kojim je određena kazna od 50.000 kuna za predlagatelje kojima je zastupljenost jednog spola niža od 40 posto.

Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca tek od 2019. godine

No, tim je zakonom, koji je na snazi od 15. srpnja 2008., određeno također da se postupno povećanje podzastupljenog spola do propisanih 40 posto mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od stupanja na snagu toga zakona, što će se, ne bude li u međuvremenu izvanrednih izbora, dogoditi najvjerojatnije tek 2019.  godine.

“Slijedom svega navedenog proizlazi, kako je ‘treće redovite izbore’ od stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova potrebno utvrđivati za svaki izborni institut zasebno, te kako su izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani 8. studenog 2015. bili drugi redoviti izbori, na kojima još nije postojala zakonska obveza propisana Zakona o ravnopravnosti spolova, pa tako u konkretnom slučaju nema ni uvjeta za primjenu prekršajne odredbe, odnosno za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja izbornih lista”, zaključilo je tužiteljstvo.

Domoljubna koalicija nije poštivala žensku kvotu ni na jednoj listi

DIP-ova obavijest potvrdila je da HDZ-ova Domoljubna koalicija nije žensku kvotu poštovala ni na jednoj od 11 izbornih lista, deset u Hrvatskoj te jednoj u dijaspori, SDP-ova Hrvatska raste na pet od deset lista, a HDSSB na dvije od dvije izborne liste.

Manjak žena na čak devet listi imala je Autohtona Hrvatska stranka prava (A-HSP), na po dvije su liste podbacili koalicija Naprijed Hrvatska Ive Josipovića i Radimira Čačića, te Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP), a samo na jednoj koalicija Hrvatske kršćanske demokratske unije, Hrvatske demokratske stranke i Nacionalnih demokrata.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.