Državno odvjetništvo istražuje državnu tvrtku HŽ Infrastruktura zbog ugovora koji je uprava te tvrtke potpisala u listopadu prošle godine s čelnicima tvrtke HŽ Cargo.Nacional je dobio uvid u taj sporni ugovor, ali i kaznenu prijavu koju je protiv članova Uprave HŽ Infrastrukture podnio član Nadzornog odbora tvrtke Marko Gašpar.

 

  • U spornom ugovoru članovi Uprave HŽ Infrastrukture i HŽ Carga utvrdili su da je dug HŽ Carga iznosio nešto više od 157 milijuna kuna, dok je u poslovnim knjigama taj dug bio 175 milijuna kuna
  • Ministra Sinišu Hajdaša Dončića optužuje se da favorizira HŽ Cargo i da zbog toga ta tvrtka ne vraća svoje dugove HŽ Infrastrukturi koji svaki mjesec rastu za dodatnih 15 milijuna kuna

On je DORH-u prijavio predsjednicu Uprave HŽ Infrastrukture Renatu Sušu i članove Ivana Vukovića i Željka Kopčića jer smatra da su tvrtki nanijeli štetu veću od 60 milijuna kuna. Gašpar, koji je u Nadzornom odboru predstavnik radnika, sumnjiči čelne ljude HŽ Infrastrukture da su Ugovorom o nagodbi, koji su potpisali s čelnim ljudima HŽ Carga, oprostili ovoj tvrtki dug od 18 milijuna kuna i zatezne kamate u visini od najmanje 45 milijuna kuna. Posljednja je to u nizu optužbi za koruptivne radnje u vrhu HŽ Infrastrukture, ali i novi obračun unutar te tvrtke u kojoj se jedna struja pokušava obračunati s Upravom koja je bliska ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću. To potvrđuje i pismo koje su članovi tri sindikata početkom svibnja uputili premijeru Zoranu Milanoviću, a u kojem traže smjenu ministra Hajdaša Dončića, koji je po njima odgovoran za loše stanje u HŽ Infrastrukturi. Sindikati u tom pismu optužuju ministra za favoriziranje tvrtke HŽ Cargo koja je veliki gubitaš i zbog čijeg je duga HŽ Infrastruktura u lošem financijskom stanju.

U spornom ugovoru članovi Uprave HŽ Infrastrukture i HŽ Carga utvrdili su da je dug HŽ Carga prema HŽ Infrastrukturi zadnjeg dana rujna prošle godine iznosio nešto više od 157 milijuna kuna, a HŽ Cargo se obvezao da će taj dug isplatiti u jedanaest mjesečnih rata od tri milijuna kuna i jedne rate od 124 milijuna kuna. Međutim, po tvrdnjama u kaznenoj prijavi u poslovnim knjigama HŽ Infrastrukture stoji da je dug HŽ Carga iznosio nešto više od 175 milijuna kuna, što znači da su čelni ljudi HŽ Infrastrukture oprostili HŽ Cargu dug od 18 milijuna kuna. Osim što je nestalo 18 milijuna kuna duga, u ugovoru se ne spominju ni zatezne kamate koje su, po navodima u kaznenoj prijavi, u trenutku potpisivanja ugovora iznosile najmanje 45 milijuna kuna. Istinitost ovih navoda Nacional je provjerio u Državnom odvjetništvu te smo dobili potvrdu da se u slučaj istražuje, ali nam je rečeno da zbog toga što je predmet u tijeku ne mogu dati više informacija.

Iako je ovim spornim ugovorom predviđeno da HŽ Cargo dug od 157 milijuna kuna vrati u 12 rata, po izjavama ljudi bliskih upravi HŽ Infrastrukture to se do danas nije dogodilo i HŽ Cargo još nije počeo vraćati dogovoreni dug. Osim što ne vraća stari dug, HŽ Cargo svakog mjeseca stvara i novi dug prema HŽ Infrastrukturi te se on po nekim procjenama svakog mjeseca povećava za novih 15 milijuna kuna, tvrde isti izvori. HŽ Cargo je tvrtka u državnom vlasništvu koja se bavi prijevozom različitih vrsta tereta u domaćem i međunarodnom prometu, prekrcajem tereta i skladištenjem roba. HŽ Cargo za prijevoz tereta plaća HŽ Infrastrukturi korištenje pruga, potrošnju električne energije i ostalu infrastrukturu koja je potrebna za obavljanje željezničkog prometa. Upravi HŽ Infrastrukture Nacional je poslao upit u kojem se traži njihovo očitovanje o ovom predmetu, kao i objašnjenje zbog čega je oprošten dug HŽ Cargu, a iz te tvrtke došao je sljedeći odgovor koji prenosimo u cijelosti.

“Preuzimanjem dužnosti, vezano uz odnose HŽ Infrastrukture i HŽ Carga na snazi je bio Sporazum o dugu. Prema Sporazumu dug se trebao podmiriti u 12 mjesečnih rata, s minimalnom ratom od 3 milijuna kuna. Kao instrument osiguranja dano je 13 zadužnica (svaka na iznos od 10 milijuna kuna) te jedna zadužnica na iznos od 3.260.520,21 kuna. Sporazumom je predviđeno i da će se usuglasiti sporna potraživanja u roku od 90 dana, da će se u roku 90 dana potpisati sporazum o fiducijarnom prijenosu poslovnih udjela u sljedećim društvima u vlasništvu HŽ Carga (RŽV Čakovec d.o.o., Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod d.o.o. i Agit d.o.o.). HŽ Cargo se obvezao da će u roku 60 dana izraditi procjene vrijednosti navedenih društava. Nastavno na postojeći sporazum i obveze po postojećem sporazumu, procijenjene su vrijednosti društava u 100% vlasništvu HŽ Carga. Procijenjena vrijednost tvrtke Agit d.o.o. je bila 0 kuna te nije ušao u nagodbu. Dana 23. listopada 2014. godine sklopljena je nagodba između HŽ Infrastrukture i tvrtke HŽ Cargo d.o.o. Predmet nagodbe su bila utvrđena nesporna potraživanja prema HŽ Cargu kao i pojačanje sredstava osiguranja u slučaju nemogućnosti naplate tih potraživanja”, piše u odgovoru HŽ Infrastrukture, ali nisu potvrdili je li istina da DORH istražuje članove Uprave tvrtke.

prijavaU kaznenoj prijavi koja je podnesena protiv Uprave HŽ Infrastrukture stoji da je u ugovoru sporno i to što je HŽ Cargo kao sredstva osiguranja naplate potraživanja založio vagone, čiju vrijednost nije procijenio neovisni procjenitelj ili sudski vještak, nego je HŽ Cargo sam procijenio vrijednost svojih vagona, što je Uprava HŽ Infrastrukture bez ikakve provjere prihvatila. Sporno je i založno pravo nad nekretninama u Slavonskom Brodu koje je ponudio HŽ Cargo jer prema navodima u kaznenoj prijavi, ta tvrtka nije vlasnik tih nekretnina nego su one u vlasništvu države.

Zanimljivo je i da je Vlada premijera Milanovića na svojoj 200. sjednici, održanoj 23. travnja, zatražila od Uprave HŽ Infrastrukture da u 2015. uštedi u svom poslovanju 200 milijuna kuna. Odmah nakon tog zahtjeva iz Banskih dvora predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša najavila je da će polovicu tog iznosa uštedjeti na troškovima operativnog poslovanja, a drugu polovicu na smanjenju predviđenih troškova za investicije. Tako su u HŽ Infrastrukturi predvidjeli da za 75 milijuna kuna smanje materijalna prava radnika koja, prema vrijedećim kolektivnom ugovoru, ukupno vrijede 225 milijuna kuna. Uprava te državne tvrtke želi, primjerice, srezati izdatke za prekovremene sate i tako uštedjeti pet milijuna kuna, a ide se i na smanjenje troškova za terenski dodatak. Znatan novac u HŽ Infrastrukturi namjeravaju uštedjeti i na plaćama bivših direktora, koji i nakon smjene i premještaja na niže rangirana radna mjesta, po odredbi solidarnosti iz kolektivnog ugovora, imaju pravo na direktorsku plaću od 14.000 do 15.000 kuna do kraja radnog vijeka. Takvih je bivših direktora u tvrtki oko 30. Smanjenjem tih plaća uštedjelo bi se oko tri milijuna kuna na razini godine. Usto, svi članovi Uprave u svom su resoru dobili zadatak da smanje broj šefovskih mjesta za 10 posto. Međutim, iako je Suša najavila da neće biti smanjenja plaća radnika, sindikati nisu zadovoljni prijedlogom Uprave i ne namjeravaju pristati na rezanje nekih drugih materijalnih prava radnika. U razgovoru za Nacional predstavnici sindikata tvrde da su radnici u HŽ Infrastrukturi svjesni situacije u kojoj se država nalazi i da su svjesni potrebe za štednjom u javnom sektoru, ali naglašavaju da su se u posljednjih nekoliko godina već odrekli dovoljno materijalnih prava poput božićnice, regresa i novih povišica te da ne mogu pristati na novo smanjenje, u trenutku kada Uprava oprašta drugoj tvrtki dug od najmanje 60 milijuna kuna, te dopušta da ta ista tvrtka ne vraća obveze na koje se obvezala ugovorom. Sindikati predlažu da Vlada zaustavi najavljeno zapošljavanje 125 novih radnika u HŽ Infrastrukturi jer bi se tako do kraja godine uštedjelo čak 15 milijuna kuna, te predlažu da se ukine odredba po kojoj svi menadžeri imaju prava na službene automobile i na kartice, na čemu bi se godišnje uštedjelo oko 6 milijuna kuna.

ugovor

Sklapanje ugovora s HŽ Cargom i oporost dugovanja u visini od najmanje 60 milijuna kuna u trenutku kada se od tvrtke traži smanjenje troškova u visini od 200 milijuna kuna nije jedini sporni potez Uprave HŽ Infrastruktura. Upitna je i prodaja vrijedne zgrade na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu koju je HŽ Infrastruktura prodala Hrvatskim šumama. Riječ je o poslovnoj zgradi od dvije tisuće četvornih metara na adresi Trg kralja Tomislava 11, za koju je HŽ Infrastruktura dobila 30 milijuna kuna, odnosno nešto manje od dvije tisuće eura po kvadratu, iako neke procjene sugeriraju da bi tržišna cijena kvadrata na toj lokaciji mogla doseći čak 3000 eura.

Međutim, po saznanjima Nacionala, HŽ Infrastruktura za tu zgradu nije dobila ni jednu kunu. Kada su u Vladi saznali da je HŽ Infrastruktura prodala za 30 milijuna kuna zgradu Hrvatskim šumama, odlučeno je da se za toliko smanji iznos koji država iz proračuna uplaćuje ovoj tvrtki. Tvrdi se da je interes za kupnju zgrade pokazao i hotel Esplanade, i to za puno veću cijenu od 30 milijuna kuna. Problem je bio u tome što je jedan mali dio zgrade na Trgu kralja Tomislava u vlasništvu privatne tvrtke, a hotel Esplanade je bio zainteresiran samo za cijelu zgradu. HŽ je imao priliku otkupiti dio zgrade u vlasništvu privatne tvrtke, ali su od toga odustali te su se odlučili da za puno manji iznos prodaju dvije tisuće kvadrata Hrvatskim šumama za 30 milijuna kuna. Problema je bilo i u javnoj nabavi, kad se angažirala firma za čišćenje pružnog pojasa. Redakciju Nacionala kontaktirali su predstavnici jedne tvrtke koja je redovno čistila prugu, a taj posao do ove godine je obavljala tvrtka Pružne građevine, tvrtka kćer HŽ Infrastrukture. Ove godine posao je bez javnog natječaja dodijeljen u tri regije tvrtki Cenoza promet. Iz HŽ Infrastrukture su na pitanje Nacionala zbog čega je posao dodijeljen bez javnog natječaja odgovorili da je postupak održan bez natječaja s obzirom na to da na prugama visoke požarne ugroženosti pružni pojas mora biti očišćen najkasnije do 31. svibnja, a na ostalim prugama do 30. lipnja 2015. “Naručitelj (HŽ Infrastruktura d.o.o.) je pristupio prikupljanju informativnih ponuda kao podlogu za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave primjenom članka 117. stavak 4. kada je to nužno potrebno zbog razloga iznimne žurnosti”, odgovorili su iz HŽ Infrastrukture te napomenuli da je tvrtku prošle godine ovaj posao koštao oko 40 milijuna kuna, a da su njene stručne službe procijenile trošak na 10 milijuna kuna te da je zbog toga pokrenut novi postupak nabave.

Zanimljivo je da je HŽ Infrastruktura s tvrtkom Cenoza promet i prije surađivala, ali nema najbolja iskustva. Cenoza je prije nekoliko godina bila zadužena za gradnju nove željezničke postaje u Karlovcu. Završetak gradnje kasnio je nekoliko godina zbog njenih financijskih problema, a Cenoza je u međuvremenu završila u stečaju. Na kraju je HŽ razvrgnuo ugovor i posao dodijelio drugoj tvrtki koja je završila gradnju novog karlovačkog kolodvora. Nedugo nakon što je Cenoza otišla u stečaj, osnovana je nova tvrtka Cenoza promet s istom adresom i s istim vlasnicima, a unatoč lošem iskustvu iz prošlosti u HŽ Infrastrukturi su odlučili da će ponovno surađivati s tom tvrtkom te su joj čak dali posao bez javnog natječaja. Usprkos tome, u HŽ-u inzistiraju da je sve čisto i kako nema razloga da se sumnja u netransparentnost natječaja.

Međutim, očito je da se u ovoj tvrtki vodi borba za vlast u kojoj su na jednoj strani kadrovi vjerni ministru Hajdašu Dončiću i koji su kazneno prijavljeni da su u HŽ Infrastrukturi napravili veliku financijsku štetu, dok su s druge strane sindikati koji žele sačuvati radna mjesta i prava koja su im osigurana kolektivnim ugovorom, ali istovremeno žele zauzeti poziciju uoči parlamentarnih izbora i moguće promjene vlasti koja će sigurno postaviti svoje ljude u ovu tvrtku.

Komentiraj

FOTO:Petar Glebov, Nacional
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.