Upravo započeta dokapitalizacija Luke Rijeka s 300 milijuna kuna, s ambicijom da se ona vrati na nekadašnjih 11 milijuna tona prometa, srednjoročno ne ugrožava primat Luke Koper kao vodeće luke u sjevernom Jadranu, piše slovenski poslovni list “Finance” koji se poziva na mišljenja domaćih analitičara.

Ako se Rijeka opet postavi na noge, to će značiti jaču konkurenciju, ali ne i opasnost za Koper, prenose “Finance”. Riječka luka još posluje s gubitkom, dok koparska svojim dioničarima donosi profit, a velika je i razlika u vrijednosti dviju luka prema kotaciji njihovih dionica na burzi, smatraju analitičari koje je konzultirao taj list.

Dionica Luke Koper na Ljubljanskoj burzi od početka godine porasla je za više od 13 posto, pa tvrtka čiji je glavni vlasnik država trenutno vrijedi oko 350 milijuna eura.

S druge strane, prihodi riječke luke u prvom kvartalu ove godine porasli su za samo 2,2 posto i još su uvijek manji nego prije izbijanja krize 2008. godine, a Rijeka je uz to i jako zadužena, navodi slovenski poslovni list.

Poslovnim rezultatima i privučenim teretom Rijeka sada ne može konkurirati Kopru, ali treba razmišljati dugoročno, navode slovenski analitičari.

Upozoravaju da bi nakon što je osigurano produbljivanje dna pred koparskim terminalima nužno trebalo naći privatne investitore za ulaganje u željezničku prugu Kopar – Divača, kako bi jedino slovensko komercijalno pristanište i u budućnosti održalo svoj primat pred konkurencijom.

  • Dionica Luke Koper na Ljubljanskoj burzi od početka godine porasla je za više od 13 posto, pa tvrtka čiji je glavni vlasnik država trenutno vrijedi oko 350 milijuna eura.

Slovenija nije uspjela dobiti europska sredstva iz programa CEF na prvom natječaju Europske komisije za gradnju te pruge koja bi stajala oko 1,4 milijarde eura, ali su česta nagađanja da su za posao jako zainteresirani kineski investitori.

Prema jednoj slovenskoj studiji, sjevernojadranske luke Koper, Rijeka, Trst, Venecija osuđene su na suradnju, ali su istodobno i konkurenti jer na malom prostoru dijele isto tržište i stranke.

Zaostajanje Rijeke uslijed ratnih prilika 90-ih godina, te stagnacije talijanskih luka najviše su koristili upravo Kopru koji je preuzeo primat na sjevernom Jadranu, pokazuju rezultati tog istraživanja.

Ono navodi podatak da su talijanske luke 1991. godine imale 80 posto ukupnog tereta u sjevernom Jadranu, a 2011. samo 60 posto, pri čemu je najveću ekspanziju i rast imao upravo Koper, osobito zbog razvoja kontejnerskog prometa.

Komentiraj

FOTO:Nel Pavletic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.