Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš ocijenila je u srijedu kako je Hrvatska na području graditeljstva na ljestvici Svjetske banke Doing Business napravila ogroman napredak, a da je još uvijek relativno niska pozicija na području graditeljstva rezultat ponajprije brojnih davanja koja prethode investiciji, poput vodnog ili komunalnog doprinosa, za koje je kazala da se moraju na drugi način riješiti.

“Hrvatska je 40. na svijetu i to je izuzetno veliki uspjeh na koji možemo biti samo ponosni. Kada je riječ o ovom dijelu koji je vezan uz graditeljstvo, lani smo bili iza 180. mjesta, a sada smo na 129., dakle bolji smo za 60 mjesta. Velik je korak napravljen, ogroman pomak”, kazala je Mrak Taritaš u izjavi za Hinu.

Pojašnjava da na području graditeljstva ocjena države ovisi o četiri segmenta.  Prvo je kvaliteta gradnje i tu je Hrvatska, kaže ministrica, izuzetno visoko (ostvarila je 12 od mogućih 15 bodova).  Drugo je izdavanje građevinske i uporabne dozvole, gdje se računa u koliko se dana te dozvole izdaju od početka procedure, od imovinsko-pravnog sređivanja papira, i tu je Hrvatska također dobra (128 dana).

“No, treće su davanja koja su potrebna prije početka radova, odnosno vodni i komunalni doprinosi. Mi smo te doprinose odvojili od izdavanja građevinske dozvole, odnosno oni nisu potrebni za njezino izdavanje. Ali, bez toga ne možete započeti radove i mi smo tu loši  iz jednostavnog razloga što Europa toga uopće nema. U Europi se komunalno opremanje radi na drugi način, iz drugih naknada, fondova i sl., a investitor za to ništa ne plaća. Znali smo da nam je to problem i već sam najavila da to moramo promijeniti te da ne možemo teretiti investitore da kada grade moraju i komunalno opremiti okolne tri ulice. To moramo na drugačiji način postaviti i imamo ideju kako to treba”, rekla je Mrak Taritaš. U tom području Svjetska banka navodi da su troškovi u Hrvatskoj 8,8 posto od vrijednosti investicije.

Četvrto područje koje se ocjenjuje su svi posebni uvjeti i sve suglasnosti, poput protupožarne zaštite, konzervatorskih zahtjeva i sl., a ministrica ističe kako je i tih uvjeta i suglasnosti previše te će se morati također  “maknuti da bi bili primamljivi za investitore”.  Svjetska banka navodi da je tih uvjeta i suglasnosti u Hrvatskoj 19.

“Dakle, velik je korak napravljen, ogroman pomak. Mi smo 60 mjesta bolji nego što smo bili lani i očito nije problem ni dozvola ni kvalitete gradnje, već ove dvije stvari koje nisu direktorno u ovom resoru, ali dobrom se suradnjom i to može riješiti”, ocijenila je Mrak Taritaš.

Osvrnula se i na postupak certificiranja nekretnina, koje se također spominje u izvješću.

“Mi se uvijek zalažemo za red, ali kod nekog drugog. Kada smo krenuli s legalizacijom imali smo protiv sebe sve, nikom to nije dobro sjelo, a legalizacija je normalna stvar. Tako će i certificiranje za dvije godine biti normalna stvar. Smisao je da se certificira sve. Kao što svoj certfikat ima hladnjak kada se kupuje, tako će i nekretnine da znamo koji su problemi u potrošnji. Dakle, sada se svi bune, ali će na kraju i to prihvatiti, samo u tome trebas biti dosljedan, a pokazali smo da to jesmo”, zaključila je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja.

Grčić: pomak je impresivan

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić ocijenio je u srijedu kako rezultati izvješća Svjetske banke “Doing Business 2016.” pokazuju golem skok Hrvatske u konkurentnosti, a hrvatski pomak u dvije godine, s 89. na 40. mjesto, smatra impresivnim.

Najnoviji podaci iz izvješća Doing Business pokazuju “ogroman iskorak u konkurentnosti, posebno u zadnje dvije godine”, rekao je Grčić na konferenciji za novinare.

“Hrvatsko 40. mjesto od 189 analiziranih zemalja je vrlo, vrlo visoko, posebno s obzirom na prilike u zadnjih pet-šest godina i velik napor Vlade”, izjavio je Grčić.

Impresivnim ocjenjuje pomak Hrvatske na toj ljestvici Svjetske banke o lakoći poslovanja u zadnje dvije godine s 89. na 40. mjesto. Dodaje kako posebno raduje što je Hrvatska preskočila najveći dio zemalja iz jugoistočne Europe, ali i zemlje poput Belgije, Italije i Mađarske.

Grčić ističe kako rezultat Hrvatske na ljestvici Doing Business nije slučajan i da je rezultat Vladinih napora, čemu je, kako kaže, pridonijelo i hrvatsko članstvo u EU-u. Zaključuje da je Hrvatska sve poželjnija destinacija za poslovanje i investiranje.

Na novinarske primjedbe da je Hrvatska u zadnjih godinu dana prema novoj metodologiji zapravo pala na Doing Business ljestvici za jedno mjesto, Grčić odgovara kako je njezin napredak u zadnje dvije godine nepobitan.

Za ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka hrvatski rezultat je dokaz da sadašnja vlada ima viziju i znanje, za razliku od prošle. Opoziciji zamjera što, kako je rekao, tvrdnjama o hrvatskom gospodarstvu kao jednom od najgorih na svijetu ruši ugled zemlje. Za Vrdoljaka to nije domoljublje nego bezobrazluk.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić ističe pak da bi hrvatska pozicija na ljestvici Doing Business bila i bolja da je Svjetska banka u obzir uzela Vladine poteze od lipnja naovamo, a to su očekivano bitno pojeftinjenje pokretanja posla od 1. studenoga, ubrzanje uknjižbe vlasništva i rješavanja trgovinskih sporova te novi stečajni zakon.

Upitan očekuje li popuštanje Europske komisije Hrvatskoj u Proceduri prekomjernog deficita s obzirom na migrantskku krizu, što je kako mogućnost najavljeno iz EU-a, potpredsjednik Grčić je odgovorio da nema velika očekivanja, a da Hrvatska radi na ispunjenju zadaća iz te procedure te dio novca za podmirenje troška izbjeglica očekuje od EU-a.

Na pitanje bi li Vlada u slučaju pada zakona o konverziji kredita u francima produljila fiksiranje tečaja te valute prema kuni, što je danas aktualizirala Udruga Franak, Grčić je odgovorio da Vlada ima i druga rješenja, a banke pozvao da ne kalkuliraju i poštuju zakon.

Svjetska banka: Ohrabruje napredak u području olakšanja poslovanja u Hrvatskoj

Hrvatska je u najnovijem izvješću Svjetske banke “Doing Business 2016.” po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.

U najnovijem izvješću Svjetska banka je izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema novoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je prvotno bilo objavljeno.

U novom je izvješću Hrvatska u kategoriji međunarodne trgovine za zabilježila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih u toj kategoriji. Po izvršenju ugovora zauzela je 10. mjesto, a slijedi zaštita manjinskih dioničara, s plasmanom na 29. mjesto. Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto.

  • Na 66. mjesto se svrstala po dostupnosti električne energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola, gdje zauzima 129. mjesto od 189 zemalja svijeta.

Iz Svjetske su banke poručili da su izvršenje ugovora i presuda olakšani uvođenjem elektroničkog sustava za praćenje javne prodaje pokretnina te pojednostavnjenjem postupka ovrhe u cjelini.

Hrvatska je, priopćeno je, posebno dobre rezultate postigla u pogledu novog indeksa kvalitete upravljanja pravosuđem, pri čemu je za podindeks koji se odnosi na analizu IT infrastrukture sudova dobila najveću moguću ocjenu (5 od 5 bodova) što, među ostalim, obuhvaća sustave za rješavanje trgovačkih predmeta i tražbina male vrijednosti.

Osim toga, Hrvatska spada među samo šest gospodarstava koja su ostvarila 5,5 od 6 bodova za novi podindeks kojim se ispituje primjena tehnika za upravljanje predmetima (e-spis).

Kada je riječ o pokazatelju Upis vlasništva, Hrvatska je napredovala na ljestvici zahvaljujući uvođenju novog indeksa kvalitete zemljišnih evidencija te se našla među 45 posto top gospodarstava.

Kada je riječ o pokazatelju Izdavanje građevinskih dozvola, u Hrvatskoj je uveden novi indeks nadzora kvalitete novih zgrada te je ostvarila 12 od 15 mogućih bodova. Hrvatska je posebno dobre rezultate postigla u pogledu kvalitete propisa o građenju, kontrole kvalitete tijekom i nakon izgradnje te zahtjeva o profesionalnom certificiranju, priopćeno je iz Svjetske banke.

“Ohrabruje nas napredak koji su nadležna tijela ostvarila u području olakšanja poslovanja za poduzetnike i ulagače u Hrvatskoj. Takve je napore potrebno održati i dodatno produbiti u nadolazećim godinama. Bržom provedbom ovih regulatornih reformi ne samo da će se poboljšati ulagačka klima i potaknuti otvaranje radnih mjesta, nego će se ubrzati i oporavak gospodarstva, zahvaljujući privlačenju ulaganja privatnog sektora”, izjavio je Carlos Pińerúa, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.

Komentiraj

FOTO:Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.