“Konstruktivni razgovori doprinijeli su tome da premijer Orban potvrdi da se vlak vraća u Hrvatsku. To je dokaz da se stvari rješavaju dijalogom, a ne zaoštravanjem odnosa”, rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Vlak je to, podsjetimo, koji je zaustavljen u Mađarskoj zbog nesporazuma s tamošnjim vlastima. U trenutku zaustavljanja, u njemu su se nalazili hrvatski policajci i izbjeglice iz Sirije.

Mađarski predsjednik Janos Ader rekao je kako je iznenađen što je vlak još uvijek u Mađarskoj. “Mislio sam da je vlak već odavno vraćen u Hrvatsku. No to će se riješiti, neka to bude najveći problem između nas”, rekao je Ader.

“Vladin unutarnji problem ako ne zna za put u Mađarsku”

Odgovarajući na današnje izjave ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da u ovom trenutku predsjednica nije trebala ići u posjet Mađarskoj, predsjednica je rekla kako ne vidi razloga za Ostojićevo prozivanje, jer ministar unutarnjih poslova baš i nema neke ovlasti u području vanjskih poslova.

“Posjet Mađarskoj usmjeren je upravo na rješavanje odnosa dviju susjednih i prijateljskih zemalja. Galamdžije to neće riješiti, to se rješava hladne glave, uz međusobno poštovanje i uvažavanje”, naglasila je predsjednica, istodobno napomenuvši kako “nije lijepo da na ovakav način, u stranoj zemlji, raspravljamo o našim razmiricama u Hrvatskoj”.

“Ako hrvatska vlada nije znala za ovaj posjet Mađarskoj, to je njihov unutarnji problem, jer je savjetnik za vanjsku politiku premijera Zorana Milanovića o tome obaviješten prije mjesec dana”, dodala je Grabar Kitarović.

Grabar-Kitarović i Ader: Migrantska kriza je dugoročni problem

Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva pozornost cijelog svijeta i rješenja na više razina, zajedničko je stajalište hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i mađarskog predsjednika Janosa Adera koje su iznijeli u srijedu na konferenciji za novinare nakon sastanka u službenoj rezidenciji mađarskog predsjednika u Budimpešti.

Predsjednica je ocijenila kako razvojnu politiku treba voditi tako da se u tim područjima osiguraju uvjeti dostojni života ljudi kako oni uopće ne bi imali potrebu odlaziti. Najbitnije je osigurati schengenske granice, osobito granicu između Grčke i Turske, navela je, a izvan granica EU treba uspostaviti “hot spotove”, odnosno kampove u Turskoj, Libanonu i drugim državama kako bi izbjeglice imali odgovarajuće uvjete, za zdravstvenu skrb, obrazovanje i za sve ono što je nužno za dostojanstven život.

“Mislim da smo već pomalo i zakasnili, da je u početku trebalo financijski i na svaki drugi način pomagati onim zemljama koje su izvan EU, poput Makedonije ili Srbije, u zbrinjavanju migrantskih valova koji su prelazili preko njihovog teritorija”, kazala je predsjednica. VIŠE OVDJE