Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, 22. svibnja, obilježava se u nedjelju u zagrebačkom parku Maksimiru gdje je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović poručio kako moramo posvijestiti da nismo vlasnici bioraznolikosti nego da, ustvari, ovisimo o njoj.

“Danas slavimo bioraznolikost. Slavimo zaštitu prirode. Moramo postati svjesni da nismo vlasnici bioraznolikosti nego da ustvari ovisimo o njoj. Moramo to posvijestiti, a možda je najbolji način da počnemo češće posjećivati lijepa prirodna područja”, istaknuo je Dobrović. U gradovima, kaže, imamo parkove, no, Hrvatska obiluje nacionalnim parkovima i parkovima prirode i njih moramo češće posjećivati.

“Djecu ne treba vikendom voditi u trgovačke centre nego u parkove. Mislim da će to biti pravi put da se počnemo svi odgovornije ponašati prema toj baštini”, poručio je.

Na pitanje novinara kako on provodi vikende, s obzirom da ima sedmero djece, Dobrović je odgovorio da ih nastoji provoditi u prirodi i šetati. “Onda vam voda ili komad kruha jer ste ogladnjeli predstavljaju nevjerojatnu sreću i zadovoljstvo, što u gradu nikad nećete osjetiti”, rekao je.

U parku Maksimiru, koji je nedavno uvršten među deset najljepših parkova Europe, u nedjelju su u povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj organizirane vođene ture, zabavno-edukativne radionice i izložbe na otvorenom kojima je cilj upoznati građane s biljnim i životinjskim bogatstvom tog parka i Hrvatske.

Program je namijenjen svim ljubiteljima prirode, odraslima i djeci, a organizirali su ga časopis National Geographic Hrvatska u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, Javnom ustanovom Maksimir i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu. Cilj je podizanje svijesti o prirodnom bogatstvu Hrvatske i važnosti njegova očuvanja.

Hrvatska je, po prirodnoj bioraznolikosti, jedna od najbogatijih europskih zemalja. Gotovo je 30 posto teritorija dio ekološke mreže Natura 2000. U svim područjima, nizinskim, planinskim i obalnim, izrazito je velika raznolikost staništa, što je rezultiralo bogatstvom vrsta. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50 i 100 tisuća.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Hrvatski sabor.

  Dobrović: Zaokret u politici gospodarenja otpadom 

Ministar Dobrović istaknuo je i kako u politici gospodarenja otpadom postoji zaokret od centara koji se bave miješanim komunalnim otpadom jer bi to, na razini Hrvatske, iznosilo otprilike milijardu kuna novog komunalnog troška. To se, kaže, vidi iz dva izgrađena centra u gradovima koji su suočeni s potrebom da visinu komunalne naknade dižu dva, tri puta. “To je za nas troškovno loše, a i jako nas udaljava od postizanja ciljeva recikliranja budući da do 2020. moramo odvojiti i reciklirati minimalno 50 posto papira i ostalih reciklabilnih tvari”, istaknuo je Dobrović.

Pojasnio je da se zaokret sastoji u tome da se pojača shema odvojenog prikupljanja i recikliranja korisnih tvari i odvajanja opasnih tvari te ponovnog korištenja onog što je upotrebljivo. Najavio je da  u Ministarstvu pripremaju tzv. javne pozive te podsjetio da su neki gradovi i općine još lani htjeli financirati sortirne linije, ali da za to nije bilo sluha u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dok takvim pripremljenim projektima već daju zeleno svjetlo.

Istaknuo je da te sortirne linije, reciklažne centre, pripremaju na nacionalnoj razini i rade tipizirane projekte i nastoje da procedura ishođenja građevinske dozvole bude bitno kraća kako bi se u godinu-dvije moglo izgraditi puno takvih centara. Kaže da će se najprije ići s kućnim kompostiranjem jer je “to mjera koju se može najjednostavnije provući”. Međutim, i za nju treba pripremiti dokumentaciju, za što je potrebno vrijeme.

Sada smo, ističe, jako orijentirani na završetak Plana gospodarenja otpadom kojeg treba potkrijepiti Stateškom studijom utjecaja na okoliš što će vrlo brzo ići u javnu objavu.

Dobrović kaže i kako europskog novca ima jako puno, ali da imaju i situacije u kojima su pojedini konzultanti iz Europe bili jako skloni sugerirati velike i skupe centre za gospodarenje otpadom, s uvoznom opremom, stranim izvođačima i velikim operativnim troškom. “To nije u nacionalnom interesu”, istaknuo je te dodao da su u Hrvatskoj izgrađena dva takva centrar.

  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u “neodrživoj financijskoj situaciji”

Ministar Dobrović ustvrdio je i kako se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost “suočava sa neodrživom financijskom situacijom” jer su im financijske obveze veće nego prihodi te moraju revidirati način na koji su sredstva dodjeljivana.

“Posebno lani, u izbornoj godini, bio je prilično velik broj natječaja s vrlo visokim udjelima financiranja, što je sasvim sigurno neodrživo. To možete napraviti u jednoj godini, a onda dvije, tri godine osjećati posljedice. Morat ćemo podvući crtu i vidjeti što možemo napraviti”, istaknuo je Dobrović.

Rekao je kako će odsad nastojati da se financiraju najvrjednije akcije te da se namjenski troši. Najavio je kako će Fond pomoći pri odvojenom prikupljanju otpada i implementaciji sustava koji idu za energetskom efikasnošću te će i dalje sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća, ali sa najviše do 50 posto.

Novinari su ministra Dobrovića pitali i za njegov stav o TTIP sporazumu (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a u užem smislu, a koji uključuje i države kao što su Kanada, Meksiko te zemlje kandidatkinje za ulazak u EU i članice EFTE.  On je rekao da u to nije temeljito upućen jer je prefokusiran na svoje teme, ali je mišljenja da se trebamo okrenuti nacionalnim interesima poput jačanja svijesti o važnosti korištenja ekoloških proizvoda, a posebno hrane jer ispada, kaže, da je najvažnija odlika namirnica koje kupujemo cijena.

“Svi krenemo na vikend-akcije kupovati jeftino meso, a ne pitamo se kako je ono proizvedeno i što ustvari time sebi činimo. Je li ipak bolje koristiti nešto skuplju, ali daleko vrijedniju hranu, tradicionalno proizvedenu?”, upitao je Dobrović te poručio da se trebamo to posvjestiti i okrenuti svojim vrijednostima i proizvodima.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.