Prosječna životna dob ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, medicinu i kemiju je 72 godine, za razliku od prve polovine 20. stoljeća, kada je iznosila “samo” 56 godina, piše u subotu BBC.

Tada su dobitnici Nobela za fiziku prosječno imali 47 godina, a danas je riječ o grupi muškaraca u kasnim šezdesetima.

Zapravo, od pedesetih godina prošloga stoljeća uočen je trend po kojemu u svim tradicionalnim znanostima laureati Nobelovu nagradu dobivaju u sve kasnijoj životnoj dobi. Priznanje treba čekati dulje nego u prošlome stoljeću, navodi BBC.

Gustav Ki Ilstrand, viši kurator u Nobelovu muzeju u Stockholmu kazao je da je prije stotinu godina bilo samo oko 1000 fizičara u svijetu, a danas se njihov broj procjenjuje na milijun.

“Dakle, to je važan faktor. Danas se na Nobelovu nagradu mora dulje čekati…ne dobiva se odmah nakon znanstvenog ‘proboja’ s nekim novim otkrićem”, tvrdi Ilstrand.

I danas znanstvenici do važnih otkrića dolaze u ranijoj životnoj dobi, no s obzirom na to da je tisuće takvih, a Odbor za dodjelu Nobelove nagrade zahtijeva iznimno visok standard pri njihovu vrednovanju, obično prođu godine do njezina ‘osvajanja’.

No to nije precizno objašnjenje. Činjenica je i da je danas više pisaca, ekonomista i aktivista koji se bore za mir u svijetu nego što ih je bilo prije stotinu godina. Njihova prosječna životna dob i dob u kojoj dobivaju nagradu je drukčija. I zbog čega onda laureati Nobelove nagrade za fiziku stare brže od kolega medicinara?

Možda je riječ o znanstvenoj revoluciji koja je krenula početkom 20. stoljeća ili konkretnije, o brzom razvoju jedne je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike, kvantnoj mehanici.

Ilstrand podsjeća da se “fizika u prvoj polovini prošlog stoljeća razvijala iznimno brzo. Brojni su fizičari bili mladi i vrlo su brzo dolazili do važnih otkrića”. Kaže da su članovi Odbora za dodjelu Nobelove nagrade to prepoznavali.

“Bilo je to područje za koje su i oni i svijet bili iznimno zainteresirani te su priznavali otkrića vrlo brzo”, kaže Ilstrand. Podsjeća da su Werner Heisenberg i Paul Dirac imali samo 31 godinu kada su 1930. godine nagrađeni Nobelom, obojica za otkrića iz područja kvantne mehanike.

Bilo je to poput otkrića novog alata koji je omogućavao brzo rađanje novih otkrića. Ili, kako je kazao jedan znanstvenik: “osrednji fizičari tada su mogli otkrivati velike stvari na području fizike”.

Za razliku od fizičara, medicinara i kemičara, kod nagrađenih za mir zamjećuje se obrnut trend. Dobitnici su sve mlađi, kaže Ilstrand te dodaje da odbor za dodjelu Nobela za mir nastoji ići ukorak s vremenom, ne čekajući hoće li mirovne mjere u potpunosti uspjeti.

No unatoč svim promjenama u dodjeli nagrada, u humanitarnom radu, znanstvenim i ostalim trendovima jedna je stvara stalna: dobitnici Nobelove nagrade u raznim područjima i dalje će, nažalost, biti većinom muškarci, piše BBC.

Komentiraj

FOTO:EPA/ANDERS WIKLUND
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.