Izložba “Klimt nije kraj – Kretanja u Srednjoj Europi”, koja obuhvaća osamdesetak djela austrijskih i umjetnika iz država Srednje Europe nastalih od 1914. do 1938./9., a uključuje i djela hrvatskih umjetnika  Ivana Meštrovića, Vilka Gecana i Milivoja Uzelca, otvara se u četvrtak navečer u muzeje Donji Belvedere u Beču.

“Slavni umjetnici Gustav Klimt, Egon Schiele, Otto Wagner i Koloman Moser umrli su 1918. godine koja se označava kao završetak razdoblja bečke moderne. Godine 1918. završava Prvi svjetski rat, što je bio kraj Dunavske monarhije te nastanka novih država u Srednjoj Europi”, rekla je na konferenciji za novinare u muzeju Donji Belvedere glavna direktorica muzeja Stella Rolling.

Izložba je izbor majstorskih djela različitih generacija umjetnika iz različitih država Srednje Europe, koja su nastala od 1914. do 1938./9.”, rekao je za Hinu kustos izložbe Alexander Klee. Dodao je da su umjetnici u razdoblju između dva rata razvili živuću međunarodnu suradnju i razmjenu i bili kozmopolitski orijentirani.

“Za umjetnike tog vremena političke granice nisu bile umjetničke granice”, istaknuo je.

Izložba prikazuje osamdesetak ulja na platnu, skulptura, crteža i plakata osamdesetak umjetnika, među kojima su Gustav Klimt, Egon Schiele, Oskar Kokoschka, Max Oppenheim, Lajos Tihanyi, Josef Čapek, Friz Wotrub.

Izložena su i djela trojice hrvatskih umjetnika moderne: skulptura u bronci “Virgo vestalis” (Vestalska djevica) Ivana Meštrovića, najistaknutijeg kipara hrvatske moderne čija djela su oblikovana u duhu secesije. Prema kustosu Kleeu, Meštrović je bio veliki Klimtov uzor.

Prikazano je i ulje na platnu “Cinik” Vilka Gecana (1894.-1973.) te ulje na platnu “Autoportret u baru” Milivoja Uzelca (1897.-1977.). Radovi hrvatskih umjetnika posuđeni su iz Meštrovog ateljea i Moderne galerije u Zagrebu.

Postava izložbe podijeljena je u nekoliko cjelina, uz ostale: Od Jugendstila do ekspresionizma, Umjetnički oblici i apstrakcija, Meditacija i fantastika, Nadrealizam i transnacionalni pokret, Bauhaus, Novi realizam, Rat i uništenje, Put novom stvaranju od humanizma do nacionalizma  i bestialnosti diktature nacističkog režima.

Eksponati za izložbu posuđeni su iz najznačajnijih bečkih i stranih muzeja i galerija poput Pariškog Musee d’Orsay, budimpeštanskog Muzeja lijepih umjetnosti, bečke Albertine. Najveći dio eksponata je iz bogate zbirke bečkog muzeja Belvedere, koja uz ostalo posjeduje najveću zbirku Klimtovih djela u svijetu uz ostalo i Klimtovo remek djelo “Poljubac” koje se može razgledati na stalnoj izložbi muzeja.

Izložba, koja traje do 26. kolovoza ove godine u bečkom muzeju Belvedere, prema direktorici Rolling, organizirana je u povodu predstojećeg austrijskog predsjedanja EU-om, koje Austrija preuzima u drugoj polovici ove godine.

Poslije Beča izložba seli u Palais des Beaux-Arts (BOZAR) u Bruessel.