Zbog poražavajućih statističkih podataka Ministarstvo zdravlja ponovno uvodi obavezne preventivne stomatološke preglede u školi i vrtiću koji su ukinuti sredinom 2000-ih, zbog čega je drastično pala kvaliteta dentalnog zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo još je lani objavio poražavajuću statistiku prema kojoj svaki prosječni dvanaestogodišnjak ima više od četiri karijesa, čime je po dentalnom zdravlju djece i mladih Hrvatska svrstana među najgore države u Europskoj uniji zajedno s Bugarskom. Posljedica je to loše politike iz sredine 2000-tih kada su ukinuti dječji stomatolozi, ali i svi obvezni preventivni pregledi u vrtićima i školama.

U HRVATSKOJ SE koncem prošlog stoljeća provodio preventivni program koji je najbolje rezultate polučio 1991. kada je tzv. KEP indeks u 12-godišnjaka iznosio 2,6, dok je 20 godina kasnije narastao na 4,8. KEP indeks je broj koji prikazuje koliko prosječna osoba ima karijesa, ekstrakcija i plombi. Usporedbe radi, najniži KEP indeks dvanaestgodišnjaka danas imaju Danska (0,6) i Njemačka (0,7), a slijede ih Italija i Španjolska s 1,1 indeksom.

Budući da je prevencija kao i u mnogim drugim slučajevima jeftinija od saniranja posljedica, sredinom prošle godine u sklopu Ministarstva zdravlja oformljena je radna skupina koja je u suradnji sa stručnjacima iz područja preventive počela raditi na povratku preventivnih pregleda, pojačanoj edukaciji o dentalnom zdravlju, ponovnom obučavanju stomatologa specijaliziranih za djecu ali i nekim novim metodama kojima bi djeci i odraslima olakšali obavljanje zubarskih zahvata.

Radna skupina je s promjenom vlasti nakratko prestala s radom, no kako je i ovoj vladi cilj štednja preventivnim programima, uskoro će ponovno biti aktivna, najavljeno je iz Ministarstva zdravlja.

O planovima i programima radne skupine za Nacional je govorila Dubravka Negovetić-Vranić, docentica Zavoda za dječju i preventivnu stomatologiju na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu

Najveća novost na stomatološkom fakultetu je mogućnost korištenja Inhalacijske sedacije za djecu. Radi se o vrsti blage anestezije koja opušta pacijenta, namijenjena je najprije djeci, ali i odraslima s bilo kojim problemom koji otežava zubarske zahvate.

“Inhalacijska sedacija bazira se na plinu dušikovom oksidu. Njegova je upotreba regulirana u srpnju prošle godine pravilnikom Ministarstva zdravstva, a taj je plin u stomatološkoj upotrebi u Sjedinjenim Američkim Državama već više od 100 godina”, rekla je Dubravka Negovetić-Vranić za Nacional.

SEKCIJA ZA INHALACIJSKU SEDACIJU organizira i edukacije o korištenju ove metode za koju vlada veliki interes stomatologa, tako da se uskoro može očekivati njezina puno šira primjena. Svaki stomatolog koji je završio edukaciju licenciranu od Hrvatskog liječničkog zbora i dobio certifikat, može primjenjivati tu metodu u svojoj ordinaciji.

  • DJEČJE STOMATOLOŠKE AMBULANTE 2005. godine zatvorene su u hrvatskim domovima zdravlja jer je ideja bila da se djeca upućuju općim stomatolozima

“Danas u Ujedinjenom Kraljevstvu više od 92 posto ordinacija koristi ovu inhalacijsku sedaciju, a u SAD-u čak njih 99 posto. Koristi se diljem Europske Unije, a za Hrvatsku bi se moglo reći da je prva u regiji”, dodala je Dubravka Negovetić-Vranić.

OPISALA JE da se plin pacijentu daje putem maske koja se stavi na nos, a djeluje tako da opusti pacijenta koji izgubi osjećaj straha i nelagode. Nakon toga lakše mu se daje anestezija, a poslije zahvata ima osjećaj da je zahvat kraće trajao.

Dodala je da dušikov oksid nije novost ni u medicini te ga najčešće koriste anesteziolozi. Objasnila je da postoje tri faze sedacije: plitka, srednja i duboka: “U stomatologiji se ostaje u plitkoj fazi sedacije. Koristimo samo do 50 posto mješavine plina i kisika, tako su baždareni uređaji, stoga je nemoguće uspavati osobu kao što se to radi pred operaciju.”

Tvrdi da u Zagrebu trenutno, osim na stomatologiji, postoje još dvije privatne ordinacije gdje postoji inhalacijska sedacija. U njima ta usluga košta oko 500 kuna, dok na stomatološkom fakultetu za djecu sve troškove pokriva HZZO.

Osvrnula se i na druge projekte za poboljšanje dentalnog zdravlja, istaknuvši nužnost povratka dječjih stomatologa.

“Dječje stomatološke ambulante u domovima zdravlja 2005. su zatvorene, ideja je bila da se djeca upućuju općim stomatolozima. Za djecu su ostale ordinacije samo u sklopu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i manje na fakultetima u Rijeci i Splitu, tako da se više nije imalo kamo djecu upućivati”, rekla je Dubravka Negovetić-Vranić.

Osim nedostatka specijaliziranih stomatologa, uzrok lošeg zdravlja zubi u djece vidi i u lošoj higijeni, prehrambenim navikama, ali i u ukidanju svih preventivnih programa u posljednjih 20 godina.

“Nema više obveznih stomatoloških pregleda za djecu, a preventiva je veliki problem i kod odraslih. Uskoro će biti objavljene statistike dentalnog zdravlja i za odrasle, vjerujem da će rezultati biti još i gori”, rekla je Dubravka Negovetić-Vranić.

SMATRA DA JE STANJE u svim dijelovima Hrvatske otprilike podjednako loše. No istaknula je pozitivan primjer intervencije lokalne zajednice u Rijeci, koja na lokalnoj razini provodi preventivne programe i stoga imaju nešto bolju sliku od ostatka države.

Dodala je da se i Grad Zagreb uključio financiranjem nedavno otvorenog internetskog portala djecjapitaj.me na kojem je moguće dobiti odgovor na bilo koje pitanje vezano za dentalno zdravlje djece.

Isto tako, Grad Zagreb financira opremanje ambulante dječje stomatologije koja bi trebala biti uskoro renovirana u sklopu Stomatološke poliklinike u Perkovčevoj ulici u Zagrebu.

“Do ovog stanja je došlo zbog 20-godišnjeg zanemarivanja. Nismo se bavili problemima. Nismo educirali ljude kao nekada, smatrali smo da to sami po sebi trebaju znati. Oralno zdravlje je bitno ne samo zbog zubi jer bakterije koje se nalaze u ustima kasnije mogu biti uzročnici i drugih problema kao što su gastroenterološke problemi”, zaključila je Dubravka Negovetić-Vranić.

Komentiraj