Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ustvrdila je u utorak na konferenciji u povodu uspostavljanja 14 novih sektorskih vijeća da su njezina zadaća i cilj staviti obrazovanje, znanost i tehnologiju ispred ideoloških rovova svih boja, te da će joj povezivanje tržišta rada i obrazovanja biti jedan od ključnih prioriteta u mandatu.

Dvodnevna konferencija o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) počela je u utorak na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon imenovanja predsjednika i članova 14 sektorskih vijeća u lipnju i srpnju ove godine. Održava se u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava.

Cilj konferencije je članovima novoosnovanih sektorskih vijeća približiti koncept i alate HKO-a te uloge i zadaće sektorskih vijeća u njegovoj provedbi, kao temelj za uspješan početak njihova rada u sektorskim vijećima i obavljanje zadaća propisanih Zakonom o HKO-u.

HKO je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.

Sektorska vijeća su pak savjetodavna i stručna tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora, podsjetila je nacionalna koordinatorica sektorskih vijeća Ana Tecilazić Goršić.

Goruća pitanja – kako osigurati bolju školu, osigurati posao i zaustaviti iseljavanje

“Moj zadatak i moj cilj je staviti obrazovanje, znanost i tehnologiju ispred ideoloških rovova svih boja, a povezivanje tržišta rada i obrazovanja bit će jedan od mojih ključnih prioriteta u mandatu”, istaknula je ministrica Divjak.

Divjak je ustvrdila da “profesore, roditelje, učenike i studente ne zanimaju rovovske bitke lijevih i desnih, već konkretna rješenja i rezultati kako osigurati bolju školu, kako osigurati posao i kako zaustaviti iseljavanje mladih”. Ta goruća pitanja, ocijenila je, “rješavaju se upravo ovakvim projektima, a ne političkim prepucavanjima za koja više nemamo vremena”.

Rekla je kako je važno naglasiti da je 14 sektorskih vijeća imenovano nakon što je gotovo godinu i pol “sve stajalo”.

Podsjetila je da je prvih osam vijeća imenovano prije dvije i pol godine, da ukupno ima 25 sektorskih vijeća, te da, nakon što je imenovano 14 sektorskih vijeća, treba imenovati još tri sektorska vijeća – za pravo, politologiju, sociologiju, državnu upravu i javne poslove, za povijest, znanost o umjetnosti, arheologiju, etnologiju i antropologiju, te za filologiju za što je raspisan i natječaj.

Tecilazić Goršić napomenula je da su sektorska vijeća savjetodavna i stručna tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada u pojedinim sektorima, a članovi su sektorski stručnjaci iz gospodarskoga i obrazovnoga sektora kojima je temeljna zadaća vrednovanje prijedloga standarda na kojima će se u budućnosti temeljiti obrazovni i studijski programi.

Objasnila je da sektorska vijeća imaju ključnu ulogu u unaprjeđenju obrazovnih i studijskih programa što je dio procesa ostvarivanja ciljeva predviđenih Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, koji uključuju provedbu kurikularne reforme strukovnog obrazovanja uz primjenu HKO-a, unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja u skladu s europskim standardima osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete te unaprjeđenje obrazovne ponude za odrasle osobe prekvalifikacijama, stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem.

Sektorska vijeća daju preporuke ministarstvima koja onda donose standarde zanimanja i kvalifikacija, rekla je nacionalna koordinatorica. Izvijestila je da su do sada izrađeno 177 standarda zanimanja i 213 standarda kvalifikacija koji će doći na vrednovanje. Tecilazić Goršić najavila je da će ovaj tjedan biti vrednovan i prvi standard – standard zanimanja, a to će biti “financijsko-računovodstveni forenzičar” koji će vrednovati Sektorsko vijeće za ekonomiju i trgovinu.

Napokon izabrani članovi većine sektorskih vijeća    

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala prati rad na HKO-u, a njegova predsjednica Ružica Beljo Lučić istaknula je kako su napokon izabrani članovi gotovo svih sektorskih vijeća koje sada, istaknula je, treba educirati i pripremiti za važnu zadaću koju će obaviti. Jer, objasnila je, paralelno već postoji veliki broj standarda kako zanimanja, tako i kvalifikacija koji su napravljeni novcem iz europskih fondova. Ustvrdila je kako te standarde “ne možemo držati u ladici već ih treba staviti u Registar HKO i napraviti temelje da se obrazovni programi mogu usklađivati sa standardima”.

Beljo Lučić objasnila je da će sektorski stručnjaci poticati izradu standarda, a udruženi u određene konzorcije odlučivat će što im je važno standardizrati. To pak znači, dodala je, da nećemo u Hrvatskoj sve standardizirati niti za to postoji potreba, nego treba standardizirati ono što je važno i održavati kvalitetu toga što je standardizirano.

Ukazala je i na to da je jako važno da na Registru HKO-a želimo temeljiti sustav priznavanja neformalnog i informalnog obrazovanja što nije moguće bez Registra, odnosno taj se sustav ne može razviti bez rada sektorskih vijeća.

Beljo Lučić rekla je kako se dugo čekalo na imenovanje članova sektorskih vijeća, ali i ocijenila kako je važno da je to sada učinjeno kako bismo, zaključila je, “sada konačno mogli krenuti galopirajućom brzinom u realizaciju navedenih zadaća”.

Komentiraj