Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u petak je ustvrdio da je prije uhićenja desetorice bivših pripadnika HVO-a u Orašju “zatražena dokumentacija za 28 osoba” po čijim se imenima moglo zaključiti da je riječ o pripadnici “različitih entiteta” te da je indikativno da se pod istragom u konačnici našlo samo 10 hrvatskih državljana.

“Mi smo zatražili određena pojašnjenja. Činjenica je da se dokumentacija tražila u odnosu na 28 osoba, činjenica je da se po imenima i prezimenima može zaključiti da su pripadnici različitih entiteta, činjenica je da je samo 10 hrvatskih državljana pod istragom i da se nalaze u sitražnom zatvoru”, kazao je Cvitan novinarima nakon zatvorene sjednice saborskog odbora za pravosuđe.

Na novinarsko pitanje Cvitan je kazao da ne zna jesu li se istrage vodile i protiv osoba iz Republike Srpske. “Činjenica je da je bilo u odnosu na 28 osoba upit, a samo 10 hrvatskih državljana je pod istragom. Gdje su ostali nestali ja ne znam, ali je indikativno”, rekao je Cvitan.

Ustvrdio je i da za uhićenja u Orašju nije kriv nitko iz Državnog odvjetništva jer je suradnja s tužiteljstvom BiH ostvarena temeljem sporazuma iz 2005. i 2013. koje su odobrili ministarstva pravosuđa i vanjskih poslova, uz suglasnost Vlade.

Za uhićenja u Orašju Cvitan je, kako je rekao, doznao iz medija. “Nisam imao pojma da će se ovo desiti i pogotovo da će se desiti na ovakav način i s jednim neselektivnim pristupom u odnosu na pitanje osoba i nacionalnosti kojoj pripadaju.”, ustvrdio je Cvitan.

Novinarima je kazao i da u odnosu na taj slučaj Državno odvjetništvo ne može učiniti ništa. “DORH je neovisno, samostalno pravosudno tijelo zadužen za progon počinitelja kaznenih djela i zaštitu imovinskih interesa RH. DORH u odnosu na ovaj slučaj ne može učiniti ništa”, zaključio je Cvitan.

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Arsen Bauk rekao je da je Odbor dobio vrlo iscrpna izvješća glavnog državnog odvjetnika, ministra pravosuđa i predstavnika Ministarstva vanjskih poslova o tijeku pravosudne suradnje s BiH.

“Jednodušna je ocjena da pravosudna suradnja s tužiteljstvom BiH po pitanju progona organizirang kriminala i drugih kaznenih djela ide dobro, vrlo dobro, a što se tiče procesuiranja ratnih zločina ukazano je na određene neprihvatljive formulacije u određenim predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH, a tiču se njihovog viđenja uloge RH i dužnosnika RH od 1992. do 1995. u BiH”, rekao je Bauk.

I Bauk je potvrdio da je prije uhićenja desetorice hrvatskih državljana “dobijen zahtjev za 28 osoba”, te da saborski zastupnici imaju pravo propitati “zbog čega je došlo do te selekcije samo 10 osoba hrvatske nacionalnosti”.

“Naravno ovisno od odgovora koje dobijemo možemo dalje nešto reći. Samo možemo reći da je to indikativno”, rekao je Bauk.

Pritom nije želio komentirati obrane pojedinih optuženika i izjave njihovih odvjetnika. “Svako ima pravo na obranu… međutim morate primijetiti da taj odvjetnik nije negirao zločin nego samo da njegov branjenik nema s time ništa. Prema tome pustimo neka nadležana pravosudna tijela BiH i nadležna tijela RH dobiju dodatne informacije o tom slučaju i da na osnovu toga ne donosimo generalne zaključke. Onog trena kada tijela RH utvrde da u postupanju organa BiH postoji diskriminacija prema Hrvatima tada smo dužni reagirati, a do tada dužni smo samo pratiti i vidjeti da li se to događa”, zaključio je Bauk.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u petak je ustvrdio da je prije uhićenja desetorice bivših pripadnika HVO-a u Orašju “zatražena dokumentacija za 28 osoba” po čijim se imenima moglo zaključiti da je riječ o pripadnici “različitih entiteta” te da je indikativno da se pod istragom u konačnici našlo samo 10 hrvatskih državljana.

“Mi smo zatražili određena pojašnjenja. Činjenica je da se dokumentacija tražila u odnosu na 28 osoba, činjenica je da se po imenima i prezimenima može zaključiti da su pripadnici različitih entiteta, činjenica je da je samo 10 hrvatskih državljana pod istragom i da se nalaze u sitražnom zatvoru”, kazao je Cvitan novinarima nakon zatvorene sjednice saborskog odbora za pravosuđe.

Na novinarsko pitanje Cvitan je kazao da ne zna jesu li se istrage vodile i protiv osoba iz Republike Srpske. “Činjenica je da je bilo u odnosu na 28 osoba upit, a samo 10 hrvatskih državljana je pod istragom. Gdje su ostali nestali ja ne znam, ali je indikativno”, rekao je Cvitan.

Ustvrdio je i da za uhićenja u Orašju nije kriv nitko iz Državnog odvjetništva jer je suradnja s tužiteljstvom BiH ostvarena temeljem sporazuma iz 2005. i 2013. koje su odobrili ministarstva pravosuđa i vanjskih poslova, uz suglasnost Vlade.

Za uhićenja u Orašju Cvitan je, kako je rekao, doznao iz medija. “Nisam imao pojma da će se ovo desiti i pogotovo da će se desiti na ovakav način i s jednim neselektivnim pristupom u odnosu na pitanje osoba i nacionalnosti kojoj pripadaju.”, ustvrdio je Cvitan.

Novinarima je kazao i da u odnosu na taj slučaj Državno odvjetništvo ne može učiniti ništa. “DORH je neovisno, samostalno pravosudno tijelo zadužen za progon počinitelja kaznenih djela i zaštitu imovinskih interesa RH. DORH u odnosu na ovaj slučaj ne može učiniti ništa”, zaključio je Cvitan.

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Arsen Bauk rekao je da je Odbor dobio vrlo iscrpna izvješća glavnog državnog odvjetnika, ministra pravosuđa i predstavnika Ministarstva vanjskih poslova o tijeku pravosudne suradnje s BiH.

“Jednodušna je ocjena da pravosudna suradnja s tužiteljstvom BiH po pitanju progona organizirang kriminala i drugih kaznenih djela ide dobro, vrlo dobro, a što se tiče procesuiranja ratnih zločina ukazano je na određene neprihvatljive formulacije u određenim predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH, a tiču se njihovog viđenja uloge RH i dužnosnika RH od 1992. do 1995. u BiH”, rekao je Bauk.

I Bauk je potvrdio da je prije uhićenja desetorice hrvatskih državljana “dobijen zahtjev za 28 osoba”, te da saborski zastupnici imaju pravo propitati “zbog čega je došlo do te selekcije samo 10 osoba hrvatske nacionalnosti”.

“Naravno ovisno od odgovora koje dobijemo možemo dalje nešto reći. Samo možemo reći da je to indikativno”, rekao je Bauk.

Pritom nije želio komentirati obrane pojedinih optuženika i izjave njihovih odvjetnika. “Svako ima pravo na obranu… međutim morate primijetiti da taj odvjetnik nije negirao zločin nego samo da njegov branjenik nema s time ništa. Prema tome pustimo neka nadležana pravosudna tijela BiH i nadležna tijela RH dobiju dodatne informacije o tom slučaju i da na osnovu toga ne donosimo generalne zaključke. Onog trena kada tijela RH utvrde da u postupanju organa BiH postoji diskriminacija prema Hrvatima tada smo dužni reagirati, a do tada dužni smo samo pratiti i vidjeti da li se to događa”, zaključio je Bauk.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.