Dodjelom nagrade “Zlatni Oktavijan” filmskom redatelju, kritičaru i publicistu Petru Krelji za životno djelo u subotu su na Ljetnoj pozornici Tuškanac svečano otvoreni 27. Dani hrvatskog filma (DHF), festival koji tradicionalno predstavlja selekciju najbolje iz recentne domaće produkcije.

“Ovo je moja 34. nagrada i to je sve što mogu reći”, rekao je primajući nagradu Petar Krelja, koji je u proteklih pet desetljeća režirao više od 260 filmova i televizijskih emisija prema vlastitim scenarijima, uređivao radijske emisije, pisao kritičke tekstove i eseje, uređivao knjige. Autor je jednog od najkonzistentnijih redateljskih filmografija u hrvatskoj kinematografiji.

“Kada bi postojala nagrada za ustrajno filmofilstvo, ovogodišnji laureat bio bi vjerojatno jedan od prvih izglednih kandidata i za to priznanje, jer je jedan od rijetkih hrvatskih sineasta koji je cijeli radni vijek, podjednako predano i frekventno, radio sva tri, prema Godardu, jednakovrijedna filmska posla, snimanje, kritiku i gledanje filmova”, rekao je predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara Igor Saračević,

“Ipak ga od statistike mnogo bolje legitimira ono što ostaje duboko u filmskoj memoriji i predstavlja ga ponajprije kao ustrajnog humanista koji vjeruje da camera-stylo treba služiti malim, nemoćnim i nadarenim  pojedincima i kreativcima, dok se onom velikom, ritualnom i nadmoćom sistemu, koji te pojedince često sputava i zanemaruje, može i oduprijeti ili nasmijati”, dodao je, uručivši nagradu.

Njegovi su zapaženi igrani filmovi “Godišnja doba” (1979), “Vlakom prema jugu” (1981), “Stella” (1990) i “Ispod crte” (2003), a autor je i niza već antologijskih dokumentaraca kojima je temeljno uporište promatranje stvarnosti, drama svakodnevice i interakcija s ljudima u bliskom susjedstvu.

Kao dokumentarist bio je metodološki prilagodljiv, iznimno obziran, ponekad i empatičan prema svom ljudskom predmetu, a često kritički raspoložen ili subverzivno vispren kada je u pitanju njegova društvena okolina.

Povodom dodjele nagrade na otvorenju Dana prikazan je Kreljin nedavno restaurirani, dokumentarac “Splendid Isolation”, koji je svojevremeno bio i bunkeriran zbog prikaza klasnih razlika u nominalno besklasnom društvu.

Petar Krelja  (Štip/Makedonija, 1940.)  je prije desetak godina osvojio i nagradu filmskih kritičara za publicistiku, koja nosi ime njegova prijatelja Vladimira Vukovića.

Nagradu “Vladimir Vuković” primio filmski kritičar Nenad Polimac

Ove godine Nagradu “Vladimir Vuković” Hrvatskog društva filmskih kritičara za životno djelo na području filmske kritike osvojio je Nenad Polimac, koji je počeo pisati o filmu sedamdesetih godina.

“Kada sam počinjao hrvatska kinematografija nije bila impresivna, ali smo ja i moja generacija imali sreću da smo počeli čeprkati po starim filmovima koji su u ono doba ranih sedamdesetih bili pogrešno shvaćeni, a mi smo u njima pronašli kvalitetu”, rekao je Polimac, napomenuvši kako se, kada se piše o filmu tako dugo, treba služiti različitim taktikama da bi opstali u kritici, ali i  u kinematografiji.

“S tekstovima o filmu objavljivanima u proteklihi četrdesetak godina Nenad Polimac je postao autor koji zadovoljava definiciju nekoga tko je ostavio nešto trajno u hrvatskoj filmskoj baštini”, ocijenio je Saračević.

Kako se ističe u obrazloženju nagrade, 45 godina dovoljno je dug radni vijek da barem tri puta promijeni profesiju., a u slučaju Nenada Polimca , koji je toliko prisutan na javnoj sceni kao novinar, kritičar, publicist, urednik i pisac, ni dvostruko duži ne bi mogao zadovoljiti njegovu ‘bolesnu’ znatiželju vezanu uz film”.

Nenad Polimac (Zagreb, 1949.) je od početka sedamdesetih, kada se počeo javljati prvim napisima u omladinskom tisku (Studentski list, Omladinski tjednik) promijenio niz redakcija (VUS, Polet, Vjesnik i Start, Globus, Nacional i Jutarnji list) i prošao kroz sve medije, ali je uvijek ostao u blizini pisane riječi i “u zatočeništvu filma, s pedanterijom i strašću povjesničara koji želi saznati još više”.

Taj “filmski erudit širokog raspona” pripada generaciji koja polovicom sedamdesetih pokreće časopis “Film”, potom radi i kao urednik u filmskoj redakciji tadašnje TV Zagreb, surađuje u kultnoj emisiji “3-2-1 kreni”,  a bio je i suurednik filmskih emisija “Moderna vremena” i “Vrtoglavica”.

Osamdesetih je radio kao savjetnik za repertoar u zagrebačkim Kinematografima, a istodobno uređuje niz zapaženih filmskih knjiga, među ostalima i monografiju o Živojinu Pavloviću te biblioteku “Film”. Kao urednik, potpisuje prve zbirke filmoloških ogleda naših najvažnijih teoretičara, Ante Peterlića i Hrvoja Turkovića, te monografiju Branko Bauer, postavivši visoke uredničke standarde svim budućim filmskim bibliotekama.

Suuređivao je i Filmsku enciklopediju dr. Ante Peterlića, a tijekom devedesetih i kasnije održava status najutjecajnijeg i najpolemičnijeg hrvatskog filmskog kritičara, pišući za tjednike Globus i Nacional te dnevnik Jutarnji list.

Pomno publicistički i kritički prati hrvatski film i kinematografije u regiji, objavljujući opsežne studije u časopisu Gordogan, u kojem je jedan od urednika, a 2016. iz tiska izlazi i njegov Leksikon YU-filma, osobnom perspektivom obilježen rezime četrdeset godina povijesti jugoslavenske kinematografije.

Otvarajući festival umjetnička ravnateljica Diana Nenadić rekla je kako zna koliko filmaša voli nogomet i film, pa u ime male ekipe koja je posljednje dvije godine spašavala festival i održavala ga na životu zahvaljuje svima koji su došli radi filma.

Programi konkurencije počeli u kinu Tuškanac

Dani hrvatskog filma tradicionalno prikazuju novu produkciju selektiranih hrvatskih kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova.

Filmski programi festivala počeli su već u poslijepodnevnim satima, a za večer otvorenja odabrani su filmovi “Biciklisti” Veljka Popovića, hrvatski pobjednik ovogodišnjeg Animafesta koji je upravo prikazan i u Annecyju, “Brodovi i dalje ne pristaju” Ivana Ramljaka (hommage Mihovilu Pansiniju), “Dragi susjedi” Nebojše Slijepčevića o migrantima i njihovim susjedima u jednom zagrebačkom naselju), igrani “Kraljica” Martine Marasović , te spot za “Novu riječ” Kojota, u režiji Dalibora Barića i “Televizija budućnosti” Ivan-Gorana Vitezam, metareklama s nizom TV lica, od Đele Hadžiselimovića i Olivera Mlakara do Tarika Filipovića.

Festivalski programi održavat će se do 20. lipnja u Kinu Tuškanac, Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka, Staroj vojnoj bolnici, na Ljetnoj pozornici Tuškanac te Akademiji dramske umjetnosti.

Filmovi konkurencije imaju priliku osvojiti Nagrade stručnog žirija u više kategorija, od režije do kamere, uključivši Grand Prix za najbolji film s novčanom nagradom tisuću eura .

Dodijelit će se i Nagrade Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara – članovi Društva ocjenjuju filmove u konkurenciji ocjenama od jedan do pet, nakon čega se proglašava film s najvišom ocjenom prema rodovima (animirani film, dokumentarni film, eksperimentalni film, igrani film, namjenski film).

Nagrada Jelena Rajković se dodjeljuje najboljem redatelju/redateljici u dobi do 30 godina, Nagrada Zlatna uljanica tjednika Glas Koncila filmu koji promiče etičke vrijednosti na filmu, a Nagrada za etiku i ljudska prava Vijeća za etiku i ljudska prava filmu koji na najbolji način promiče ljudske vrijednosti.

Svog će favorita među šezdesetak filmova u konkurenciji glasovanjem nako projekcija odabrati i publika.

Uz natjecateljski program, prikazat će se estetski ili tematski jedinstvena novija djela sekcije “Izvan okvira”, pretprogram filmova o dvorištima na otvorenom u suradnji s Design Districtom, djela restaurirane baštine “Retro”, filmovi o nogometu “Više od igre”, program za mlade “Junaci hrvatskih animiranih serijala” te hommage Jeleni Rajković.

Održat će se i masterclass filmske glazbe pod vodstvom Darka Rundeka, radionica filmske kritike i radionica videoigara, promocije knjiga, mali sajam filmske knjige i izložba filmske scenografije Vladimira Tadeja.

Popratni zabavni program donosi koncerte i druženja nakon večernjih projekcija, u suradnji s Pop Up Summer Garden Festivalom u neposrednoj blizini Ljetne pozornice Kina Tuškanac.

Ulaz na sve programe Dana hrvatskog filma je besplatan.