Denis Čupić nezavisni je kandidat za zamjenika gradonačelnika na listi Damira Habijana. Na angažman u lokalnoj politici grada Varaždina odlučio se iz više razloga, ali s obzirom na profesiju, najalarmantnijim drži činjenicu da je Varaždin grad s najnižim cijenama nekretnina i najvećim padom vrijednosti nekretnina u Hrvatskoj u usporedbi s vrijednostima zadnjih deset godina.

Gospodarska strategija grada Varaždina po prvi puta se stvarno pripremila kao splet mjera unutar gospodarskog programa koji je vrlo važan segment izbornog programa koji komuniciraju Denis Čupić i Damir Habijan. „Kao zamjenik gradonačelnika bit ću odgovoran za provođenje gospodarske strategije i aktivnu promociju našeg gospodarstva i privlačenje ulaganja, ali isto tako i za niz malih mjera za postojeće, posebno male i srednje, poduzetnike kao i obrtnike.“ – kaže Denis Čupić, inače i predsjednik Udruge Developera pri HUP-u.

Dodaje: „Lokalna politika ne može stvarati radna mjesta niti podizati plaće kao što razni političari najavljuju, ali ona stvara okvir, propisima i lokalnim mjerama, ali i slikom grada koji privlači ulagače. Iz angažmana u HUP-u vrlo sam se dobro upoznao sa stvaranjem zakonodavnog okvira, a međunarodno poslovanje omogućilo mi je uvid u ono što investitorima treba, što je naš nedostatak, donijelo niz kontakata, ali i ono najvažnije, poslovanje u Hrvatskoj održalo na nivou realnosti“. S obzirom na to kako se naši gradovi često uspoređuju s onima van naših granica, a posebno to rade oni koji su ih možda jednom turistički vidjeli, upravo tu gube dodir s realnošću – Varaždin je manji grad i mjere moraju biti prilagođene njegovom kapacitetu i financijskoj snazi.

Upravo zato se već krenulo u komunikaciju s ministarstvom gospodarstva i nadležnim ljudima u Podravci da se Varaždin etablira kao grad u koji bi, po preseljenju Podravkine tvornice za preradu rajčice, ta industrija došla u Varaždin gdje već postoji njezin pogon Kalnik. Tvornica bi za grad i okolicu imala enorman utjecaj, jer bi omogućila i podizanje uzgoja rajčice za koji je već nekoliko velikih poljoprivrednika i OPG-ova pokazalo interes.

Čupić ističe da je centar Varaždina odumro prvenstveno zbog loše urbanističke politike koja je gradski život odvela u male kvartove, u naselja gdje su kafići u svakoj stambenoj zgradi jer je prostorni plan predvidio previše nestambene namjene u njima, što je smanjilo kvalitetu stanovanja u tim objektima.

Aktivnim mjerama kao što je katalog svih nekretnina u centru grada, i javnih i privatnih, Čupić želi pokrenuti zajedničko djelovanje privatnika, grada i države na aktivaciji tih nekretnina i privlačenju novih poslovnih korisnika u grad. „Privatni vlasnici bi u partnerstvu s gradom zajedno nudili zakup njihovih nekretnina poslovnim subjektima koji trebaju veće površine i na taj sinergijski način riješio bi se problem rascjepkanosti. U centar se mora vratiti trgovina kao najjači gospodarski akcelerator koja će onda vratiti i potrošače u ugostiteljstvo, kao i kupce za male poduzetnike i obrtnike, tradicionalne zanate i autohtone proizvode.“ – tvrdi Čupić. Brendiranjem Varaždina kao destinacije u suradnji s turističkom zajednicom, ali i umrežavanjem s drugim destinacijama (blizina Trakošćana, Varaždinskih Toplica, Čakovca i termi Sveti Martin), grad bi postao višednevna destinacija za posjetitelje u krugu do 600 kilometara koliko je prosječan doseg tzv. auto-turizma. Pametnim mjerama, barokna kulisa Varaždina srednjoročno može dovesti do etabliranja turističke i shopping destinacije privlačenjem međunarodnih brandova, posebno na uzoru outlet city Metzingena ili Bad Munstereifela. „Varaždinci se ne moraju bojati da će grad izgubiti dušu ako se trgovina vrati u centar nego baš naprotiv, vratit ćemo i dušu i život gradskog i urbanog centra i omogućiti našim obrtnicima da imaju posjetitelje, kupce i potrošače i ostvare prihode i nova radna mjesta.“ – zaključuje Čupić.

Naglasak treba staviti i na sredstva iz EU fondova koje Varaždin treba početi maksimalno koristiti za mjere podizanja poduzetničke infrastrukture, poslovne zone, ali i kroz EBRD i ENEF podizanje sustava potpora malom i srednjem poduzetništvu. Čupić naglašava kako je upravo zato jedna od mjera i dobrovoljno tijelo bez naknade za članove koje se zove EU Savjet, koje će okupiti stručne ljude na potpori podizanja apsorpcije EU sredstava i na kraju dati pomoć gradskim službama u identificiranju sredstava EU i pripremi projekata za apliciranje. Grad ima stručne zaposlenike koje se mora dodatno usavršiti i organizirati za pripremu projekata za fondove, a ne uludo trošiti sredstva na vanjske agencije i konzultante i projekte koji su na kraju bačeni u vjetar.

Neizbježno je spomenuti i situaciju s varaždinskim otpadom te kako su građani indirektno platili dio problema koji je on stvorio. Varaždin je s Midia grupom krajem 2005. godine, upravo paralelno s početkom deponiranja otpada, potpisao ugovor o pravu građenja za Biotehnološki Park Varaždin. Za taj projekt je grad trebao maknuti deponirani otpad, ali isto tako i izmjestiti dalekovod koji kroz Brezje prolazi. „Kako ovi uvjeti nisu ispoštovani, grad Varaždin je 2015. godine pri raskidu ugovora isplatio odštetu od 5,3 milijuna kuna iz gradskog proračuna, dakle ovaj problem su na kraju platili građani“ – ističe Čupić.
Tada se kao argument za raskid koristilo osnivanje zone Brezje, te se ubrzo krenulo u raspisivanje natječaja za prodaju parcela u ovoj imaginarnoj zoni, a sve uz širenje straha kako će se zemljišta, ako se s ovime ne krene, ponovno vratiti u vlasništvo države.
Čupić o ovom slučaju dodaje: „Upozoravamo građane da ne nasjedaju na neutemeljena obećanja o zoni Brezje jer ova zona u prostoru ne postoji, a da bi postala zona i grad ispunio obaveze koje bi prema kupcima imao treba provesti zbrinjavanje otpada, izmjestiti dalekovod te izgraditi svu potrebnu komunalnu infrastrukturu uključujući i prometnice.

Prodaja zemljišta koju je pokrenula sada već bivša vlast u gradu je potencijalno štetna jer svaki kupac bi mogao grad teretiti za štetu zbog nesagrađene infrastrukture. Daljnji razvoj zone Brezje zahtjeva prvo zbrinjavanje deponiranog otpada, a nakon toga izmještanje dalekovoda, izgradnju sustava odvodnje i opskrbe vodom, opskrbe plinom do razvoja TK mreže i elektrodistribucijske mreže uključivo i trafostanica. Za infrastrukturu ne postoji građevinska dozvola, studija isplativosti niti projektna rješenja. Iz usporedivih zahvata ovakav razvoj zone traje dvije godine, a sam trošak ulaganja u infrastrukturu na obuhvatu kakav ova zona ima je između 55 i 70 milijuna kuna. Grad Varaždin ova sredstva nema i građanima se mora jasno reći kako najave i prodaja zemljišta u ovoj zoni koje traju potencijalno mogu dovesti do novih tereta na gradski proračun kroz odštete. Najžalosnije je i dokaz neozbiljnosti struktura koje su vodile grad da su ovu imaginarnu zonu prijavili u investicijsku kartu HGK kao zonu sa svom komunalnom infrastrukturom. Upravo stoga smo i razvili mjere privlačenja ulagača i ciljani razvoj logistike u Varaždinu jer upravo ove namjene zahtijevaju veće površine te manju obvezu grada u razvoj infrastrukture za takav tip ulaganja jer ne postoji splet nerazvrstanih cesta kao kada se formira zona s malim parcelama. Naš program vodi se mjerama koje zasigurno neće ugroziti proračun grada kroz plaćanja odšteta ulagačima kao što smo u prošlosti vidjeli, a svaka kuna koju grad iz proračuna plati novac je koji dolazi iz novčanika naših sugrađana“.

Kreatori gospodarskog programa kažu kako Varaždin srednjoročno vide kao grad u kojem će udio novih industrija više dodatne vrijednosti i multiplikatora kroz angažman drugih gospodarskih subjekata iz grada, ali i okolice koje donose viša osobna primanja, biti preko 40%. Također, kroz potencijal grada korištenjem njegova položaja i izvrsne cestovne i željezničke povezanosti kao i revitalizacijom zračne luke, Varaždin će se etablirat kao logističko i distribucijsko središte u srednjoeuropskim okvirima. Ovi gospodarski pomaci jamac su podizanja i prosječnih plaća.

Denis Čupić direktor je tvrtke F.O. / Development i jedan je od osnivača Hrvatske Udruge Developera pri Hrvatskoj Udruzi Poslodavaca (HUP) te vodi udrugu kao predsjednik u aktualnom mandatu. Ispred HUP-a, član je Povjerenstva za održivi razvoj, poticanje gospodarstva, energetiku i klimatske promjene pri Gospodarskom Socijalnom Vijeću (GSV) Vlade RH. Denis je također redovan član u Royal Institution of Chartered Surrveyors (RICS; kraljevski institut koji pod patronatom kraljevske kuće Ujedinjenog Kraljevstva okuplja profesionalce s područja ulaganja, razvoja i građenja). Član je skupštine International Council of Shopping Centers (ICSC) i Austrian Council of Shopping Centers (ACSC).

Komentiraj