Državni zavod za statistiku na svojim je stranicama objavio analizu demografskih trendova posljednjih godina. U odnosu na 2008. godinu kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna u deset godina, točnije do kraja 2017. godine taj se broj smanjio za 204,3 tisuće stanovnika.

“Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja no statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika”, objavio je u petak Zavod. 1990. godine prosječna dob majke pri prvom porodu bila je 24,3 godina, a 2017. godine povećala se za 4,6 godina.

Od 1998. godine, zapaža se zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako se promatra mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.

2016. godine najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9). Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.

U dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih zabilježen je u 2015., dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53 477 osoba, što je za 3,8% više nego u prethodnoj godini.

Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1 000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), a najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6). Podaci o prirodnom prirastu pokazuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

2017. godine na sklapanje braka odlučilo se 20 310 parova, od čega je 51,6% bilo vjerskih, a 48,4% građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan. Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem.

U 2017. razvedeno je ukupno 6 265 brakova, što je manje za 11,0% u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, bilježi se rast odseljavanja ljudi. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7% nego u 2013. Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva RH, njih 47,4 tisuće.

Ostale rezultate analize DZS-a pogledajte OVDJE.