Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u utorak da je Hrvatskoj potreban sveobuhvatni pristup problemima te je pozvala na političko zajedništvo u projektima koji su ključni za strukturne promjene i stabilan razvoj.

“Danas još nismo gdje bi trebali biti. U definiranju i provedbi reformi potreban nam je sveobuhvatan pristup problemima koji su pred nama, odustajanje od politiziranja, od traženja brzih rješenja radi političkih bodova”, ustvrdila je Grabar-Kitarović na Danu poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Dodala je da je Hrvatskoj potrebno odustajanje od destrukcije kvalitetnih projekata radi stranačkih interesa.

“Potrebno nam je zajedništvo, posebno političko zajedništvo, u onim projektima i aktivnostima koji su ključni za strukturne promjene i stabilan gospodarski razvoj”, istaknula je predsjednica RH.

Podsjetila je i kako se tijekom prošle godine kritički postavljala prema najavama prošle Vlade o planiranim stopama gospodarskog rasta od 2 posto u ovoj i idućim godinama, uz minimalni trend rasta te stope.

“Takvu sam stopu rasta ocijenila neambicioznom i nedostatnom za potrebe našeg gospodarstva, posebice uzevši u obzir da nam je potreban rast od barem 3 posto za servisiranje visokog javnog duga”, kazala je.

Nažalost sličan stav mora zauzeti i kod projekcija predstavljenih u nacionalnom programu reformi, izjavila je.

“Taj plan projicira rast u ovoj godini od 2 posto, a u 2019. od 2,5 posto, To upućuje na očekivanje kako reforme neće biti vrlo učinkovite ili, pak, na postavljanje preniskih ciljeva. A ciljevi moraju biti ambiciozni ako želimo postići zadovoljavajući rast”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Blagi napredak Hrvatske u reformama

Na Danu poduzetnika okupio se velik broj poduzetnika i poslodavaca, predstavnika institucija vlasti, političara, sindikalista, diplomata i predstavnika drugih društvenih skupina.

Među ostalim, predstavljeni su rezultati HUP skora za 2015. kojima se mjeri napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 sličnih zemalja članica EU (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija).

U 2015. zabilježen je određeni napredak te je ukupan skor Hrvatske u odnosu na godinu ranije veći za jedan bod i iznosi 34 od ukupno 100 mogućih bodova.

Najuspješnija zemlja ostala je Estonija sa 75 bodova.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da se najvažniji doprinos pozitivnoj promjeni dogodio zbog poboljšanja skora fiskalne konsolidacije. Udjel državnih izdataka u BDP-u smanjio se sa 48,1 posto u 2014. na 46,9 posto u 2015., a dugotrajni primarni fiskalni deficit (ukupni deficit korigiran za plaćanje kamata) pretvorio se u blagi primarni suficit. Taj pozitivan iskorak djelomično je poništen pogoršanjem skorova opterećenja gospodarstva i dostupnosti kapitala.

Osim što su tekući prihodi konsolidirane opće države 2015. rasli po većoj stopi od nominalnog BDP-a, Hrvatska je s predzadnjeg pala na zadnje mjesto među 10 država članica EU Nove Europe prema broju procedura koje je potrebno poduzeti za plaćanje poreza.

Skor dostupnosti kapitala pogoršao se zbog zaostajanja Hrvatske za nekolicinom država iz skupine EU-10 u pogledu oporavka kreditiranja i smanjenja kamatnih stopa.

S druge strane, o napretku svjedoči i poboljšanje skora produktivnosti. Porastao je s 25 bodova 2014. na 31 bod 2015., zbog rasta BDP-a i produktivnosti rada te povećanje omjera izvoza i BDP-a.

Tržište rada je, pak, i dalje najlošije ocjenjeno područje. Ono jedino ima ocjenu ispod 20. To se objašnjava iznimno visokim vrijednostima svih vidova stope nezaposlenosti i niskom vrijednošću indeksa lakoće zapošljavanja i otpuštanja radnika.

Posebno zabrinjava pogoršanje skora obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji mjeri razvoj u strateški najvažnijim razvojnim područjima, ističu iz HUP-a.

“Rezultat za prošlu godinu za jedan je bod bolji od godine prije i četiri boda viši u odnosu na 2011. kada je počelo mjerenje HUP skora. To je premala promjena u odnosu na ono što je Hrvatskoj potrebno. I ovaj rezultat pokazuje koliko je aktualni gospodarski rast slab i lomljiv i zasnovan na još uvijek preslabim temeljima koje mogu ojačati samo snažnije reforme, a one za sada izostaju“, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Reforme gotovo 70 posto građana smatra izrazito potrebnima

HUP je na Danu poduzetnika predstavio i rezultate istraživanja provedenog među građanima o stavovima vezanim uz provedbu reformi. Tako velika većina građana, njih 68,8 posto, smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne, a samo 17,3 posto ih smatra nepotrebnim.

Čak 86,9 posto građana smatra da se reforme ne provode, jer vodećim političarima nedostaje vizije i hrabrosti za provedbu promjena, dok se 84 posto ispitanika slaže s tvrdnjom da svi žele reforme, ali samo ako neće utjecati na njihova prava.

Istraživanje pokazuje i da 50,1 posto građana nije suglasno s tvrdnjom da se zemlja ne želi mijenjati zato jer je većini i ovako dobro.

Kao područja u kojima su reforme najpotrebnije istaknuti su: javna uprava, obrazovanje, pravosuđe i teritorijalni ustroj.

Istodobno, kao glavne krivce za neprovođenje reformi građani navode sve dosadašnje vlade (31,1 posto), sadašnju vladu (18,4 posto) i političke stranke (16,2 posto).

Nastavak provođenja cjelovite kurikularne reforme u vodstvu ekspertne radne skupine na čelu s Borisom Jokićem potpuno podržava 50,9 posto građana, a njih još 21,1 posto uglavnom podržava. Samo 9,1 posto ispitanika kazalo je kako nikako ne podržava tu reformu.

Gotovo polovica ispitanika (47,4 posto) smatra da je postojeća razina prava i kvaliteta usluga u sustavu zdravstva održiva uz bolju organizaciju sustava, dok 23,8 posto smatra da nije, ali predložene mjere ne smatra dobrima, odnosno njih 13,7 posto smatra da nije i da su potrebne još značajnije promjene.

U provedenome istraživanju 73,6 posto građana kazalo je kako smatra da je poduzetnička klima u Hrvatskoj i dalje loša, a kao najveće probleme za poslovanje tvrtki navode visoke poreze i doprinose (16,5 posto), nelikvidnost i neplaćanje (14 posto) te nesposobnu vladu (12,1 posto).

Komentiraj

FOTO:Marko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.