Finska, koja ima dugu granicu s Rusijom i održavala je strogu neutralnost tijekom Hladnog rata, pregovara sa SAD-om o suradnji u obrani i cilj joj je potpisati sporazum ove jeseni, rekao je finski ministar obrane u ponedjeljak.

Jussi Niinisto rekao je za Reuters da je okvirni sporazum, koji dolazi u vrijeme pojačane zabrinutosti sjevernih zemalja zbog veće ruske vojne aktivnosti u regiji, neće sadržavati obveze za vojnu suradnju koje bi članstvo u NATO savezu podrazumijevalo.

“Bit će pokrivena područja gdje smo već dosad surađivali, poput vojne obuke, razmjene informacija i istraživanja”, rekao je u telefonskom razgovoru.

Finska, čija je granica s Rusijom dulja od 1300 kilometara, pridružila se prvi puta u srpnju radnoj večeri NATO-a.

Ali, Helsinki je svjestan da bi svaki korak prema članstvu razljutio Moskvu. Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da će rasporediti vojsku bliže finskoj granici bude li se Finska  učlanila u Savez.

Niinisto je rekao da Finska nastoji potpisati sporazum prije nego što se promijeni američka administracija nakon izbora u studenome.

“To je jedan od razloga zbog kojih se to mora učiniti ove jeseni. Ali siguran sam da ćemo nastaviti surađivati bez obzira na to koji kandidat pobijedi”, rekao je Niinisto.

Zabrinutost oko ruske vojne aktivnosti porasla je posebno u Finskoj, Švedskoj i u trima bivšim sovjetskim baltičkim republikama Litvi, Estoniji i Latviji, nakon što su ruske snage zauzele i pripojile ukrajinski Krim 2014. godine.

Rusija je opovrgnula da predstavlja prijetnju sjevernim zemljama i optužila Zapad za ekspanzionističke ambicije.

Finska je održavala neutralnost za vrijeme Hladnog rata ostavši izvan Varšavskog pakta i NATO-a.

Švedska je potpisala sličan sporazum o suradnji sa SAD-om u lipnju,  a njezin parlament u svibnju je NATO-u odobrio veći pristup njezinu teritoriju  za vojne vježbe.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.