Slovenska filozofkinja i sociologinja Renata Salecl gostovat će na Zagreb Book Festivalu i razgovarati o temi o kojoj je napisala knjigu – tiraniji izbora. O tome kako se ta tiranija izbora očituje u obrazovanju, posebno u vidu kurikularne reforme, govorila je u intervjuu

Ideja da je, prividno paradoksalno, suvremeni čovjek to manje slobodan što ima više izbora, odnosno koncept o tiraniji izbora ono je po čemu je slovenska filozofkinja i sociologinja Renata Salecl (1962.) poznata i izvan granica svoje zemlje. A da se njezine teze mogu primijeniti i na obrazovanje i pružiti novo svjetlo na raspravu o reformi obrazovanja koja je već dugo vremena jedna od dominantnih tema u hrvatskom javnom prostoru, pokazat će u srijedu, 23. svibnja, u 20 sati. Tada će, na četvrtom izdanju Zagreb Book festivala koji će se održati u Muzeju za umjetnost i obrt od 21. do 27. svibnja, biti jedna od sugovornica na diskusiji „Tiranija izbora – obrazovanje u doba filtriranja“. Među knjigama koje je napisala ističu se „Tiranija izbora“, „(Per)verzije ljubavi i mržnje“ i „O anksioznosti“. Renata Salecl danas je gostujuća profesorica na London Birkbeck College School of Law i istraživačica pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Osamdesetih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize, a 2010. proglašena je slovenskom znanstvenicom godine i osobom godine u odabiru lista Delo. Godinu dana kasnije proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji.

NACIONAL: Gostovat ćete na Zagreb Book festivalu i govoriti na temu „tiranija izbora: obrazovanje u doba filtriranja“. Kako se tiranija izbora očituje u obrazovanju?

Sve razvijene države, pa i neke države u razvoju, prihvaćaju ideologiju neoliberalnog kapitalizma, a to se dobro vidi na primjeru obrazovanja. Sve više imamo osjećaj da već mala djeca moraju birati smjer vlastitih života, a ako pritom naprave bilo kakvu pogrešku, u smislu krivog odabira škole ili nedovoljno uloženog vremena u učenje, onda će se ta djeca brzo osjećati neuspješnima. I roditelji i djeca su pod pritiskom te ideologije uspjeha. To sam analizirala u knjizi ‘’Tiranija izbora’’, u kojoj sam pokazala da smo već u sedamdesetim godinama u menadžmentu imali tu pozadinsku ideju da možemo uspjeti pod cijenu da netko drugi ne uspije. To se sada iz menadžmenta infiltriralo u sve druge sfere, u školi postoji malo solidarnosti između učenika jer vlada konkurentski odnos. Vratili smo se u doba usmjerenog obrazovanja koje je postojalo u Jugoslaviji, ali nije moguće predvidjeti tržišne procese. S obzirom na to da se tržište rada jako brzo mijenja i ako se ljude usmjeri prema nečemu pa završe nešto što je u početku izgledalo kao profitabilno, često se pokaže da to nije bila istina. U Sloveniji, pa i u Engleskoj koju dobro poznajem, rastu psihičke tegobe kod male djece: sve to natjecanje, testovi i pritisak da budeš najbolji proizveli su generacije koje se jako loše osjećaju…