Centar za mirovne studije (CMS) osudio je u srijedu namjeru Vlade da aktivira obvezni vojni rok, te pozvao aktualnu vlast da novac ulaže u obrazovanje i zapošljavanje mladih, no sigurnosni analitičari nisu protiv uvođenja “nekakvog oblika vojnoga roka”, ali ne u obliku “kampiranja” koji, ističu, nema veze s vojskom.

Najavu aktiviranja obveznog vojnog roka CMS je prokomentirao tvrdnjom da će ta “popularizacija vojske i militarizacija” hrvatske građane stajati  300 do 400 milijuna kuna godišnje i štetiti nacionalnim interesima, kao što su modernizacija obrazovanja, smanjenje nezaposlenosti i društvenih nejednakosti.

CMS: Umjesto da im se rješavaju problemi, mladima se nudi vojni rok

Navode i usporedbu s cjelovitom reformom obrazovnog sustava koja je trebala stajati 300 milijuna kuna, a za koju stalno nema novca.

U Hrvatskoj, u kojoj je nezaposlenost mladih među najvišima u Europskoj uniji, umjesto da se novac ulaže u rješavanje tih problema, mladima se nudi vojni rok, upozorava CMS.

Za razliku od CMS-a, sigurnosni analitičari Mate Laušić, Igor Tabak i Mirko Bilandžić smatraju da Hrvatska treba uvesti služenje vojnoga roka, no ne po predloženom modelu nekakvog jednomjesečnog “taborovanja”, već po prihvatljivom modelu s adekvatnom obukom, za koji nema novca u proračunu.

Laušić: Za početak jačati dobrovoljno služenje 

“Obavezno služenje vojnog roka treba dovoljno trajati da omogući pravu dinamiku i puni modalitet obuke, za što Hrvatska nema novca. S obzirom na postojeći proračun, u ovom trenutku najprihvatljivije bi bilo jačanje dobrovoljnog služenja, uz bolji standard življenja u Oružanim snagama, bolje opremanje i novčane naknade mladima koji bi se odlučili na dobrovoljno služenje vojnoga roka”, kaže Laušić.

Upozorava da u ovom trenutku Hrvatska ima za obranu samo oko 16.000 profesionalnih vojnika, nema ni aktivnu pričuvu ni ročnike, kao drugi i treći ešalon obrane u slučaju potrebe borbenog djelovanja.

“To što smo članica NATO-a, ne znači da se  ne moramo sami braniti u slučaju napada. “Pod zaštitom NATO-a smo u onoj mjeri koliko u njemu participiramo, a to je vrlo malo”, rekao je Laušić Hini, upitan za najavu uvođenja vojnoga roka.

Laušić smatra da Hrvatska mora ustrojiti sustav obrane jer je sadašnjih 16.000 profesionalnih vojnika dovoljno “samo za suprotstavljanje borbenom prvom udaru”, a mlade koji nisu prošli vojnu obuku, ne može se mobilizirati “jer ne znaju ništa”.

Bilandžić: Hrvatskoj treba vojni rok

Stručnjak za međunarodnu sigurnost Mirko Bilandžić smatra da “Hrvatskoj treba vojni rok”, a njegovo ukidanje 2008. ocjenjuje strateški neracionalnom odlukom. Ponovno uvođenje vojnoga roka za Bilandžića je “preozbiljno pitanje” kako sigurnosno, tako i politički i ekonomski te posebno profesionalno i s aspekta civilno-vojnih odnosa, koje stoga traži politički i nacionalni konsenzus. Ističe da to treba biti strateška odluka, donesena na temelju strateških ciljeva i izračuna.

Smatra i da to pitanje treba biti povezano s izradom nove strategije nacionalne sigurnosti koja bi trebala biti gotova do ljeta i koja kao “državni vodič” treba odrediti strateške ciljeve i ugroze nacionalne sigurnosti te nacionalne interese.

“Pitanje vojnog roka treba konačno doći na dnevni red, ali to ne smije biti populističko ni politizirano. To mora biti politički i nacionalni konsenzus utemeljen na preciznim izračunima i strateškim ciljevima”, kaže Bilandžić, koji upozorava da danas u Hrvatskoj nemamo nikakvo ni sigurnosno ni vojno obrazovanje u civilnoj sferi.

Ako se ne postigne nacionalni konsenzus, ako ne bude socijalne podrške i o ciljevima, ishodima i tipu vojnog roka, možemo se suočiti s otporom i masovnim “prizivanjem savjesti” upozorava Bilandžić.

Tabak: Za kvalitetno uvođenje vojnog roka, ali treba pitati i mlade

Ni sigurnosni stručnjak  Igor Tabak nema apsolutno ništa protiv uvođenja vojnoga roka, “na kvalitetan način i odgovarajuće financirano”, no, upozorava kako je ovo što se sada spominje u javnosti više “nekakvo produljeno kampiranje, nekakav ‘drugi maturalac’ za mušku djecu”.

Pri tom se, kaže, spominje i korištenje oružja,  a da nitko nije otvorio pitanje ‘priziva savjesti’ zajamčeno Ustavom, niti napravio istraživanje koliko su mladi u Hrvatskoj zainteresirani za služenje vojnoga roka, o čemu većinom diskutiraju oni iznad 40, a najglasniji su umirovljenici.

I dok diskusija o vojnom roku u Hrvatskoj “ubrzano klizi izvan granica racionalnoga”, Tabak kaže da Hrvatska već ima sustav vojnog roka u formi dragovoljnog služenja vojne obveze, no o tome nitko ne govori.

Nije jasno zašto se taj postojeći sustav ne unaprijedi i uozbilji, već se, umjesto toga, planira uvođenje “dodatnih sustava koji bi bili još puno neozbiljniji”, kaže Tabak.

Komentiraj