Zemlje članice NATO-a već treću godinu povećavaju izdvajanja za obranu, ali i dalje je većina njih ispod zacrtanog cilja od dva posto BDP-a, pokazuje godišnje izvješće koje je u četvrtak objavio NATO.

Prema tom izvješću, prošle su godine četiri članice Velika Britanija, Poljska, Grčka i Estonija ispunile ili premašile cilj od dva posto BDP-a namijenjenog za obrambeni proračun. Ove se godine, prema najavama, očekuje da će se tom klubu pridružiti Latvija, Litva i Rumunjska.

Po NATO-ovu izvješću Hrvatska je 2012. počela smanjivati izdvajanja za obranu svake godine i taj pad je zaustavljen 2017.  Godine 2016. Hrvatska je za obranu izdvojila 4,241 milijarde kuna, a 2017. 4,553 milijarde kuna. Izraženo u američkim dolarima, riječ je o 623 milijuna za 2016. i  690 milijuna za 2017. Po udjelu u BDP-u, Hrvatska je 2016. izdvajala 1,23 posto, a 2017. to je povećano na 1,26 posto.

Kada se gleda po glavi stanovnika, Hrvatska je za obranu 2016. izdvajala 178 dolara, a 2017. 190 dolara. Manje od Hrvatske izdvajaju Albanija, 54 dolara per capita, Crna Gora 123 dolara, Bugarska 128 dolara i Mađarska 165 dolara.

Daleko najviše izdvajaju Sjedinjene Države, 1896 dolara per capita, zatim Norveška 1481 dolar, Velika Britanija 896 dolara, Francuska 760 dolara.
Zemlje članice NATO-a na svom summitu 2014. godine dogovorile su da će zaustaviti smanjenje svojih obrambenih proračuna i u sljedećih 10 godina, do 2024.  ga podići na najmanje dva posto BDP-a.

Ukupno gledajući, europske članice NATO-a i Kanada za obranu su 2017. godine izdvajale 1,45 posto svoga BDP-a, a same Sjedinjene Države 3,57 posto.

NATO u svom izvješću ističe da se ove brojke mogu razlikovati u odnosu na one koje su pojavljuju u medijima ili koje objavljuju nacionalne vlade s obzirom na razlike u definiciji troškova za obranu.

Za izvješće su uzimani podaci dostupni do 9. veljače 2018. godine. Što se tiče brojki za 2017. riječ je procjenama, navodi NATO.