Vlada još uvijek nije spremna povući odlučne potezeEkonomski institut u Zagrebu objavio je svoje izvješće o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine, te očekivanja za ostatak 2010. Kako ističu, gospodarska kretanja u prvoj polovici bila su nepovoljnija od ranije očekivanih, zbog čega su revidirali na niže svoje prognoze rasta za ovu i sljedeću godinu.

"U ovoj se godini očekuje pad BDP-a za 1,7 posto, umjesto ranije očekivanog pada od 0,7 posto. Posebno izražen bit će pad investicija, od oko 11 posto, dok se istovremeno očekuje rast izvoza od oko 6 posto", ističe se u priopćenju iz Ekonomskog instituta.

Osjetniji oporavak gospodarstva tek u drugoj polovici 2011.

Analitičari Ekonomskog instituta napominju da će gospodarski oporavak započeti kasnije i da će biti sporiji nego što se ranije očekivalo. Tako bi umjereni oporavak u idućoj godini trebao donijeti rast BDP-a od 1,6 posto, uz relativno brzi oporavak investicija i blago jačanje osobne potrošnje. Vanjska trgovina trebala bi dati pozitivan doprinos rastu u ovoj godini i pridonijeti smanjenju deficita tekućeg računa bilance plaćanja, kao i usporavanju rasta vanjskog duga.

Negativni trendovi na tržištu rada prenijet će se i u iduću godinu, koja bi ipak trebala donijeti zaokret i blagi oporavak u drugoj polovici 2011. Fiskalni deficit će u ovoj godini biti veći od planiranog, što će zahtijevati korekciju fiskalne politike. U tom području analitičari Instituta vide brojne rizike, koji se ponajprije odnose na nespremnost Vlade, ali i čitavog društva za nepopularne reformske zahvate, što može imati značajne negativne učinke na ekonomske rezultate u srednjem roku.

Bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju 2010. godine bio 2,5 posto manji nego godinu dana ranije, čime je nastavljen negativan trend u kretanju hrvatskog gospodarstva koji traje pune dvije godine. U te je dvije godine osobna potrošnja smanjena za 14 posto, investicije za 25 posto, a izvoz za više od 10 posto, dok je s druge strane državna potrošnja povećana za oko 3 posto.

Stagnacija u realnom sektoru

Najnoviji raspoloživi podaci o stanju gospodarstva ukazuju na stagnaciju u većem dijelu realnog sektora uz nastavak negativnih trendova u građevinarstvu i na tržištu rada. Uz takva nepovoljna kretanja, prognoze Ekonomskog instituta objavljene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly govore o padu BDP-a za 1,7 posto u ovoj godini, što je osjetna korekcija na niže u odnosu na 0,7 posto koliko se očekivalo u travnju.

U 2011. godini očekuje se postupni oporavak ukupne aktivnosti uz rast od 1,6 posto, što znači da će oporavak započeti kasnije i da će biti sporiji nego što se ranije očekivalo. Negativna kretanja u ovoj godini bit će obilježena nastavkom snažnog pada investicija, od oko 11 posto, te padom osobne potrošnje za gotovo 3 posto. S druge strane, očekuje se rast inozemne potražnje uz povećanje ukupnog realnog izvoza roba i usluga za 6 posto i stagnaciju uvoza.

Vanjska trgovina trebala bi dati pozitivan doprinos rastu i pridonijeti smanjivanju deficita na tekućem računu bilance plaćanja, kao i znatnom usporavanju rasta vanjskog duga. Rastuća nezaposlenost i smanjivanje prosječnih plaća u ovoj će godini dodatno oslabiti potrošnju stanovništva, usprkos relativno niskoj stopi inflacije, aprecijaciji kune i blagom oporavku kreditiranja.

Za reforme nedostaje potpora Vlade i društva

U idućoj bi godini jačanje svjetskog gospodarstva, uz opće poboljšanje gospodarske klime povezano s očekivanim završetkom pregovora s EU-om, trebalo dovesti do rasta gospodarske aktivnosti, posebno investicija, a uz potporu osobne potrošnje i izvoza. Negativni trendovi na tržištu rada prenijet će se u iduću godinu, kada se očekuje njihovo postupno slabljenje i blagi oporavak u drugoj polovici godine.

Proračunski će deficit u ovoj godini biti veći od plana, kako zbog smanjenja poreznih prihoda uslijed lošije gospodarske situacije i smanjivanja poreznog opterećenja (postupno ukidanje kriznog poreza i smanjivanje poreznih stopa kod oporezivanja dohotka), tako i zbog izostanka prilagodbi na rashodnoj strani. Deficit bi mogao iznositi oko 4,5 posto BDP-a, uz dodatnu potrebu za zaduživanjem u drugoj polovici godine.

Analitičari Ekonomskog instituta navode značajne rizike i neizvjesnosti koji mogu utjecati na prognozirana kretanja. Tako se ukazuje na neriješene strukturne probleme koji utječu na pad gospodarstva u razdoblju kada većina europskih zemalja već bilježi rast. Za strukturnu prilagodbu gospodarstva nedostaje potpora Vlade, ali i cijelog društva.

"Ne vidi se spremnost za poduzimanje nepopularnih mjera, pri čemu se čini da je Vlada propustila povoljan trenutak koji se pojavio s objavom Programa gospodarskog oporavka pa će s vremenom biti sve teže provesti nužne reforme. Ukoliko one izostanu, mogu se očekivati značajni negativni učinci na ekonomske rezultate u srednjem roku", ističu iz Ekonomskog instituta.