"Zajedno za Europsku uniju: Doprinos zapadnog Balkana europskoj budućnosti" - pod tim se geslom održava sastanak na vrhu koji zajedno organiziraju članica EU-a Slovenija i susjedna Hrvatska. Uspjeh ove konferencije nije siguran, jer postoji nekoliko pitanja koja još nisu riješena u procesu raspada Jugoslavije.

Srbija i Kosovo uvjetuju sudjelovanje

Najveći problem je Kosovo. Srbija smatra da Kosovo ne može dobiti poziv na konferenciju kao država. Predsjednik Boris Tadić potvrdio je da njegova zemlja neće sudjelovati "ukoliko se ne poštuje teritorijalna cjelovitost Srbije", dodajući kako "lideri kosovskih Albanaca mogu dobiti poziv samo kao privatne osobe ili kao dio UN-ove uprave na Kosovu, UNMIK-a". Kosovo je međutim priznala većina članica EU-a kao i obje zemlje koje su domaćini konferencije. S druge strane, premijer Kosova Hashim Thaci poručuje: "Mi na summitu sudjelujemo samo kao država."

Borut Pahor, Boris Tadić i Jadranka KosorŠto se na prvi pogled čini kao mala nesuglasica načelno je pitanje za obje zemlje. Slovenski premijer Borut Pahor pokušava svim snagama pronaći kompromisno rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za Kosovo i za Srbiju.

Pahor udovoljava i Srbiji i Kosovu

Prema diplomatskim izvorima Pahor je i Tadiću i Thaciju priznao da razumije njihova stajališta. Prije toga Pahor je javno čak navodio mogućnost otkazivanja konferencije, ali summit će se ipak održati. Slovenski premijer je uvjeren da je pronašao način kako pridobiti predsjednika Tadića da dođe na Brdo kod Kranja. "Postoji vrlo inovativno rješenje koje ne prejudicira neovisnost niti predstavlja priznanje", doznaje se iz diplomatskih izvora.

Pahorove nade pomalo su poljuljane izjavama srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića koji je prilikom svojeg nedavnog posjeta Mađarskoj izjavio da "ako se Srbiju dovodi pred gotov čin, ona radije bira Kosovo nego EU". Nakon te izjave Pahor se našao pod velikim pritiskom iz nekoliko članica Unije da ne daje više nikakve ustupke Beogradu oko Kosova u okviru konferencije na Brdu kod Kranja. Članice EU-a argumentiraju da je to pogrešan signal koji se šalje Beogradu te da to predstavlja ohrabrenje za destruktivno ponašanje.