Ivan ŠukerIna je u petak objavila poziv na izvanrednu glavnu skupštinu dioničara koja bi se trebala održati 19. travnja u Zagrebu, a na njoj će se izglasavati promjena statuta čime bi se Ini omogućilo uvjetno povećanje temeljnog kapitala, odnosno "zamjenjive obveznice pretvorile bi se u dionice ili bi se ostvarilo pravo prvenstva upisa novih dionica", piše Business.hr.

Još sredinom siječnja ove godine ministar financija Ivan Šuker izjavio je kako postoji dogovor između mađarske i hrvatske strane o tome da bi Ina za financiranje svojih dugova, a dijelom i poslovanja, mogla izdati obveznice ukupne vrijednosti čak 200 milijuna eura, odnosno gotovo milijardu i pol kuna.

Konačno preuzimanje

Međutim, Šuker je tada kazao i kako se obveznice neće moći zamijeniti dionicama, iako je već tada postojao dokument koji je Šuker potpisao zajedno s predstavnicima MOL-a, a u kojem stoji da postoji mogućnost da Ina izda zamjenjive obveznice u skladu s propisima o trgovačkim društvima i tržištem kapitala.

Cijeli ovaj proces mogao bi biti prvi korak prema konačnom preuzimanju Ine od strane mađarske naftne kompanije jer bi MOL kupnjom zamjenjivih obveznica vrlo lako mogao postati i stvarni većinski vlasnik hrvatske naftne kompanije.

Naime, ukoliko Ina izda tih 200 milijuna eura obveznica, MOL vrlo lako može doći do njih budući da nema nikakvih zapreka da sam ili preko investitora na sekundarnom tržištu kupi više od polovice izdanja obveznica. Hrvatska vlada trenutno nije u financijskoj mogućnosti da sama kupi te obveznice, a MOL je i u doba recesije i dalje financijski snažan da sam kupi obveznice.

Scenarij po kojem bi MOL nakon nekog vremena zaključio da Ina ne može servisirati svoj dug po obveznicama, te da taj isti zamjeni za dionice Ine, vrlo je izvjestan, piše Business.hr.

Vlada stjerana u kut

Prema izračunu ovog dnevnika, MOL-u bi, pod uvjetom da nitko drugi ne stekne niti jednu dionicu, trebalo 568.926 novih dionica, koje su trenutno vrijedne oko milijardu kuna. Dakle, mađarska kompanije ne mora niti upisati cijelo izdanje zamjenjivih obveznica od 200 milijuna eura kako bi konačno došla do većinskog vlasništva nad Inom.

Vlada je u ovoj situaciji naprosto stjerana u kut budući da, osim što nema novaca, niti ne može kupiti ove obveznice jer bi time napravila opasan presedan. Naime, u Banskim dvorima teško bi mogli objasniti zbog čega država ide novcima poreznih obveznih obveznika kreditirati većinski privatnu kompaniju, koja povrh svega duguje novac za porez.