Ministar gospodarstva Đuro PopijačMinistarstvo gospodarstva napravilo je važan korak prema konačnom definiranju koje će hrvatske tvrtke i u kojim omjerima participirati u projektu gradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku.

Nakon što je prošli mjesec od Ine, HEP-a i Plinacra zatraženo da se izjasne jesu li zainteresirani za ulazak u projekt, te imaju li u svojim financijskim planovima za to predviđen novac, Business.hr piše da je Ministarstvo donijelo preporuku da Ina samostalno pregovara o ulasku u konzorcij.

Iako se posljednjih mjeseci nagađalo kako je jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u ruski projekt plinovoda Južni tok bio i odustajanje hrvatske Vlade od LNG terminala na Krku, očito je kako su u Moskvi odustali od tog zahtjeva i ovaj 800 milijuna eura vrijedan projekt ide prema svojoj konačnoj realizaciji.

U Ministarstvu su, naime, odlučili da umjesto s jednom zajedničkom tvrtkom, hrvatske tvtke zasebno pregovaraju o sudjelovanju u gradnji LNG terminala.

Kao što je poznato konzorcij LNG Adria čine njemački E.ON Ruhrgas s 29.3 posto udjela, austrijski OMV s 24,3 posto, francuski Total s 20,5 posto i slovenski Geoplin s 0,75 posto udjela u konzorciju. Za hrvatske tvrtke bio je predviđen jedinstveni udio od 25 posto, no najnovijom odlukom taj bi se postotak podijelio između tri tvrtke.

Ina bi tako u projektu participirala s udjelom od 14 posto, dok bi HEP i Plinacro podijelili preostalih 11 posto hrvatskog udjela. Međutim, koliki će biti udio HEP-a, a koliki Plinacroa još nije poznato.

Ovakva odluka Ministarstva gospodarstva znak je da projekt LNG terminala u Omišlju može krenuti prema završnoj fazi, budući da je Ministarstvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja prošlog tjedna donijelo mišljenje prema kojem je gradnja LNG terminala zahvat prihvatljiv za okoliš.

No, usprkos tome cijeli projekt LNG terminala kasni, pa će on s radom početi, umjesto planirane 2014., 2015. godine. Razlog tome je kašnjenje s izdavanjem lokacijske dozvole koju su u konzorciju očekivali krajem prošle godine, ali će je dobiti tek sredinom ili krajem ove godine.

Cijeli projekt vrijedan je oko 800 milijuna eura, a početni kapacitet terminala bit će 10 milijuna tona prirodnog plina godišnje. No, projekt će u razdoblju od najmanje 30 godina hrvatskom gospodarstvu omogućiti stabilne prihode od 1,8 milijardi eura, a dodatne prihode od naknada za transport plina ostvarivat će i Plinacro.