U najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost analitičari HNB-a ocjenjuju da će broj onih koji imaju problema s vraćanjem kredita i dalje rasti, premda sporije nego lani.

Crni scenarij, za koji vjeruju da je malo izgledan, predviđa kreditne teškoće za 32 posto zaduženih obitelji, piše Jutarnji list. Naime, gledajući raspoloživi dohodak nakon što se odbiju otplate kredita i u obzir uzme prag siromaštva, na kraju 2008. ranjivo je bilo 15,9 posto svih zaduženih kućanstava.

Simulacija šokova

Da bi ocijenili koliko su banke izložene problematičnim kućanstvima, analitičari HNB-a proveli su simulaciju šokova koja uključuje pad zaposlenosti te promjene tečaja i kamata. U 2009., pokazuju izračuni, probleme s otplatom kredita imalo je više od 18 posto kućanstava, što je na razini 2007.

Analitičari HNB-a vjeruju da se ipak neće dogoditi najcrnji scenarij, po kojem bi kreditne teškoće imala gotovo trećina kućanstava.

Blaža je opcija u slučaju da se otplata kredita poveća 20 posto zbog deprecijacije tečaja. Tada bi udjel "problematičnih" dosegnuo 22 posto. Ipak, šokovi se ne očekuju, uključujući rast kamatnih stopa i deprecijaciju tečaja. Stoga bi se trebali smanjiti i pritisci na otplate.

Nastavak rasta loših kredita

U najgorem slučaju,kada bi zaposlenost pala 5 posto, uz rast otplate kredita od 20 posto zbog rasta kamatnih stopa, dug ranjivih kućanstava dosegnuo bi 32 posto, piše Jutarnji list.

Očekuje se da će se ove godine nastaviti rast loših kredita, a jedan od razloga je to što su ranije reprogramirani krediti sumnjive kvalitete.

Krajem rujna prošle godine udio loših kredita u ukupnim kreditima iznosio je 6,4 posto i bio je 30 posto veći nego krajem 2008. Pogoršanje je vidljivo u svim sektorima, ali posebno kod poduzeća.

Rast loših kredita očekuje se i ove godine, među ostalim i stoga što su reprogramirani krediti sumnjive kvalitete. Nerijetko je samo riječ o odgodi gubitaka. To će opteretiti zarade banaka, ali sustav je dovoljno žilav da sve to izdrži.