Pogled iz zraka na NE KrškoKada su prije četiri godine krenuli u izradu planovi o izgradnji drugog nuklearnog reaktora u NE Krško, slovenska strana nije planirala u projekt uključiti i Hrvatsku.

Podsjetimo, postojeća nuklearna elektrana Krško izgrađena je prije trideset godina i u hrvatsko-slovenskom je vlasništvu. HEP i Gen Energija ravnopravni su vlasnici i u istom bi omjeru trebali dobivati električnu energiju iz nje. No, poznato je da je Slovenija jedno vrijeme obustavila isporuku električne energije Hrvatskoj zbog neriješenih računa oko zbrinjavanja nuklearnog otpada. Sada je taj problem privremeno riješen, no Slovenci nisu bili skloni ponovno se upustiti u posao sa Hrvatskom.

Struja iz NEK 2 tek 2023. godine

Iako je prvotan plan bio da Slovenija do 2012. započen sa gradnjom novog bloka nuklearke, gospodarska kriza i nedostatak novca, ali i jakog partnera odgodili su gradnju za nekoliko godina.

Kako piše Business.hr, Slovenija sada planira započeti gradnju drugog bloka do 2016. godine, a prve kilovate električne energije iz NEK 2 mogla bi početi dobivati 2023. godine.

Za sudjelovanje u projektu interes su iskazale energetske kompanije iz Austrije, Italije, Mađarske pa čak i SAD-a, no do sada nije bilo govora o sudjelovanju Hrvatske elektroprivrede.

Međutim, to ne znači da je HEP u potpunosti izbačen iz igre. Tako barem tvrdi direktor slovenske Gen Energije Martin Novšak.

On je u razgovoru za Business.hr rekao kako do sad nije bilo konkretnih razgovora o HEP-ovom sudjelovanju u izgradnji novog bloka, ali bude li donesena takva odluka, HEP će biti tretiran kao jednakovrijedan partner.

Drugi blok Krškog trebao bi biti izgrađen tako da funkcionira kao zasebna elektrana, iako će se nalaziti uz već postojeću nukleraku. Njegova najveća prednost bila bi činjenica da može reciklirati nuklearno gorivo, što bi smanjilo troškove proizvodnje struje i količinu nuklearnog otpada koji nastaje u Krškom sada.

No, da bi se uopće krenulo u pripremne pregovore i traženje partnera potrebno je donijeti političku odluku koju bi slovenski parlament i vlada trebali donijeti do kraja 2010. godine. Tek nakon toga moći će se ozbiljno razgovarati o potencijalnim partnerima i troškovima gradnje koji bi po nekim procjenama mogli dosegnuti i pet milijardi eura.