Tri najveća - Božo Prka (PBZ), Franjo Luković (ZABA) i Petar Radaković (Erste) sa Škegrom i guvernerom RohatinskimNajnovije brojke Hrvatske narodne banke pokazuju na koliko se tankom ledu kliže domaća ekonomija kojoj prognoze ne idu u korist.

Naime, od 261,1 milijardi kuna kredita koje su plasirale komitentima, bankama je u kašnjenju 86,6 milijardi ili nevjerojatna trećina portfelja, piše Poslovni dnevnik.

Stavka loših kredita 8 %

"Bez obzira radi li se o jednom danu ili nekoliko mjeseci, sa zadnjim danom 2009. imamo 86,6 milijardi kuna, odnosno 33 posto ukupnog bankarskog portfelja u kašnjenju", rekao je Poslovnom dnevniku viceguverner HNB-a Davor Holjevac.

Nakon dodatnog izdvajanja rezervacija, bruto dobit će se smanjiti s trenutno iskazanih 4,3 milijardi kuna, a posljedično će porasti stavka loših kredita i to na razinu od 8 posto, procjenjuje HNB.

Hrvatska narodna banka trenutno prati tri razine kašnjenja i to ona do do mjesec dana, između jednog i tri mjeseca te dulje od 90 dana. Od tih stavki najpažljivije se motri na ona kašnjenja koja iznose više od 90 dana jer su one pokazatelj pogoršane situacije u privredi.

Problemi u vraćanju stambenih kredita

Od 86,6 milijardi kuna kredita u kašnjenju, najviše otpada na trgovačka društva, oko 50 milijardi, dok građani nisu platili kredite u iznosu od 30 milijardi kuna.

Poslovni dnevnik piše kako su građani do sada najviše problema imali s otplatom nenamjenskih, gotovinskih kredita, ali se rastom nezaposlenosti povećao i broj onih koji kasne s plaćanjem stambenih kredita. Trenutno banke potražuju 1,4 milijardu kuna od građana koji kasne s plaćanjem stambenih kredita.

Reprogram kredita

Zanimljiv je i način na koji banke reprogramiraju kredite. Naime, ukoliko netko ima probleme s vraćanjem kredita, banka otvaranjem novog zatvara stari kredit, te na taj način maskira one problematične.

Prema posljednjim podacima iznos takvih reprograma iznosi 11,1 milijardu kuna, a prema podacima Poslovnog dnevnika, to znači da su banke od kraja rujna, pa do kraja prosinca reprogramirale 2,2 milijarde kuna kredita, što je rast od 25 posto.