Građani nisu skloni štednji ili investicijiŠtednja građana postaje sve teža nakon financijske krize, pokazalo je u četvrtak istraživanje agencije Gfk o korištenju bankarskih usluga u zemljama srednje i istočne Europe .

U Austriji četiri od 10 osoba izjavilo je da će moći štedjeti u sljedećih 12 mjeseci. Kod ostalih zemalja srednje i stočne Europe mogućnost i želja za štednjom značajno je smanjena već u 2009. godini.

Tako će, primjerice, samo šest posto bugarskih građana moći nešto uštedjeti u narednih 12 mjeseci dok u Hrvatskoj njihov udio iznosi oko 25 posto, objavio je Gfk.

Štednja za određene potrebe, ne zbog štednje

Istraživanje je pokazalo i trend da će građani višak novca radije potrošiti nego staviti na štednu knjižicu ili usmjeriti na ulaganja.

Prema rezultatima istraživanja, osnovni motiv štednje za sve promatrane zemlje u regiji srednje i istočne Europe svodi na potrebe pokrivanja troškova, poput nabave nove perilice za rublje ili podmirivanja troškova većih popravaka automobila i slično. Slijedi pokrivanje potreba školovanja djece i štednja za "stare dane", kao i dio za putovanja i odmor.

U većini zemalja građani preferiraju jednostavne i transparentne oblike štednje, poput kupnje nekretnine ili oročavanja novca. Neki pak spremaju višak novca u čarapu jer su izgubili povjerenje u bankovni sistem. Svi sofisticiraniji oblici štednje i investiranja bilježe ozbiljan pad, primjećuju u Gfk-u.

Većina Europljana posluje putem banaka

Što se tiče korištenja bankarskih usluga, u zemljama srednje i istočne Europe koje su i članice EU-a četiri od pet građana posluje putem banaka, u odnosu na samo 50 posto u nekim istočnim dijelovima Europe.

Tako u Austriji gotovo svaka osoba starija od 15 godina posluje putem banaka a slično je i u Sloveniji. U Slovačkoj, Češkoj, Hrvatskoj, Ukrajini i Mađarskoj oko 80 posto odraslih posluje preko banaka dok u Bosni i Hercegovini, Rusiji i Srbiji to čini oko 70 posto građana.

U institutu pritom ukazuju na pomake koji su posebno vidljivi kod osoba koje imaju stalan posao i pripadaju starosnoj skupini od 20 do 50 godina. Promjenama u zadnjih nekoliko godina izrazito pridonosi razvoj komunikacijske tehnologije odnosno rast broja korisnika interneta i mobitela, tumači se u istraživanju.