U prvom velikom životnom intevjuju otkako se kandidirao za predsjednika države, Ivo Josipović je glavnom uredniku madeIN-a Draženu Klariću otkrio, niz zanimljivosti iz privatnog života kao i svoj predsjednički program u čijem su mu pisanju pomagala i dva visokopozicionirana HDZ-ovca. Josipović kaže kao ne namjerava odustati od obračuna s „herojima" pretvorbe i privatizacije, te opovrgava postojanje bilo kakve fare s Posmrtnom pripomoći. Osvrnuo se i na moguću Bandićevu kandidaturu, ističući kako će aktualni zagrebački gradonačelnik tim potezom puno izgubiti

MI: Posljednjih tjedana mediji su naveliko pisali o Bandićevoj kandidaturi. Bandić je sam dugo podgrijavao tu mogućnost. Analitičari ne isključuju mogućnost da se na kraju kandidira.

IJ: SDP može imati samo jednog kandidata i već ga je izabrao. Ako bi se kolega Bandić kandidirao, znači da je protiv stranke i prestat će mu članstvo. Bit će mi žao, tim prije što smatram da u konačnici ne može pobijediti na predsjedničkim izborima i da će osobno puno izgubiti. To, uostalom, vrlo jasno govore sve ozbiljne ankete. Zapravo, s aspekta moje kandidature, odluka Bandića da ide u izbore me drži prilično ravnodušnim. Ipak, unatoč nekim njegovim dvosmislenim izjavama, još uvijek smatram da je Milan odgovoran član SDP-a koji neće ići protiv interesa stranke.

MI: Kakvo je vaše mišljenje o zagrebačkom gradonačelniku? Jeli on doista provodi socijaldemokratsku politiku ili je kao ga analitičari često nazivaju populist?

IJ: Netko tko uspije više puta pobijediti na izborima za gradonačelnika Zagreba mora biti shvaćen kao ozbiljan i respektabilan političar. Istina je, neki od njegovih poteza izazivaju dvojbe i kritike među socijaldemorkatima i može se govoriti o određenom populizmu. Ali, ponavljam, apsolutno treba respektirati dosadašnje uspjehe Bandića na izborima u Zagrebu i njegov doprinos SDP-u. Mi smo članovi iste stranke i ono što mislim da nije dobro u njegovu radu kažem mu u stranci ili u četiri oka, ne u medijima.

MI: Tko Vam je opasniji protivnik Nadan Vidošević ili Andrija Hebrang?

IJ: Nemam stav o tome. Obojicu ih namjeravam pobijediti.

MI: Što mislite o Nadanu Vidoševiću? Ivica Račan ostavio ga je na čelu HGK?

IJ: Rad gospodina Vidoševića premalo poznajem. U tisku se dosta o njemu pisalo, ne uvijek najbolje. Ali, nije moj posao ocjenjivati gospodina Vidoševića.

MI:Andrija Hebrang ne krije svoje u najmanju ruku ne simpatije prema SDP-u često vas nazivajući komunistima.

IJ: Da, gospodin Hebrang je žestoki HDZ-ovac i to je legitimna pozicija. Naveo je retuđmanizaciju kao svoj politički program. Ne vjerujem da će njegovu radikalnu, tvrdu politiku i retoriku birači nagraditi predsjedničkim mandatom.

MI: Što mislite zašto su SDP-ovci podržali upravo Vas, a ne Ljubu Jurčića?

IJ: Sigurno im se svidio moj program a i ja kao osoba. Imali smo unutarstranačko nadmetanje, predstavili smo programe i moj je dobio uvjerljivu većinu. Ali, kolega Ljubo može biti ponosan na svoje korektno sudjelovanje u izborima, tim više što je, bez obzira na rezultat, ostavio sjajan dojam i dobio simpatije kolegica i kolega. Mislim da je moj program bio, da tako kažem, više predsjednički. Ljubo se koncentrirao na ekonomske teme i SDP-ovci su ga prepoznali kao stručnjaka za ekonomiju, mogućeg budućeg ministra gospodarstva. Znali su da predsjednik Republike ne vodi gospodarstvo. Uostalom, i Amerika je, kao zemlja u kojoj je rođena ekonomska kriza, za predsjednika izabrala pravnika, Obamu, spremnog na mijenjanje pravila igre, na gradnju pravednijeg društva.

MI: Hoćete li Jurčiću ponuditi mjesto savjetnika za gospodarstvo ako naslijedite Mesića?

IJ: Rado, iako mislim da je savjetničko mjesto premalo za Ljubine sposobnosti.

MI: Što Vas razlikuje od potencijalnih protukandidata?

IJ: Razlikujemo se kao osobe, po karakteru, svjetonazoru. Sigurno, i po programu, no to mi je teško reći jer sam za sada jedini kandidat koji je izašao s programom. U naznakama, jedino je gospodin Vidošević naveo kult rada i potrebu da stvorimo heroje rada. O potrebi kulta rada i vrednovanju rada kao ključa napretka, govorio sam od početka kampanje. Ali, mi već imamo heroje rada, ljude koji naporno rade a zarade plaću s kojom ne mogu prehraniti sebe i svoje obitelji. To stanje se neće promijeniti dok se ne obračunamo s „herojima" pretvorbe i privatizacije, ratnim profiterima i korupcionašima. I to je najviše što predsjednik može dati svojoj Domovini, to je ono što hoću i mogu. Hrvatska mora biti zemlja u kojoj se plaća porez i u kojoj se primjenjuju zakoni, i onda će se od poštenog rada moći pristojno živjeti.

MI: Kako se mislite obračunati s „herojima" pretvorbe?

IJ: Obračun o kojemu govorimo nije obračun predsjednika države s pojedincima. Pod tim mislim da stvaranje pravnih i ostalih uvjeta za sanaciju negativnih posljedica pretvorbe i privatizacije. U tome mora sudjelovati cijeli državni aparat. Temelji tog projekta sadržani su u prijedlgu promjene Ustava koji je već sačinjen. SDP ga je zajedno s HNS-om, SDSS-om, HSS-om, HSU-om i pojedinim zastupnicima drugih stranaka podnio Saboru još potkraj prošlog mandata Sabora, no HDZ-ova većina ga nije željela staviti na dnevni red do kraja mandata. .......

MI: Bojite li se reakcija pojedinih poduzetnika?

IJ: Uvijek napominjem da nije sve bio kriminal. Ponajmanje projekt treba shvatiti kao neki pokušaj vraćanja kotača povijesti unatrag ili udar na poduzetništvo. Razgovarao sam i s vrlo ozbiljnim poduzetnicima koji su sudjelovali u pretvorbi i privatizaciji i od kojih većina podržava razumno usklađivanje rezulatata pretvorbe sa zakonom i moralom. To je projekt koji nudi određeno podvlačenje crte pod proces pretvorbe i privatizacije nakon kojega će i oni koji su sudjelovali u njoj, osobito ako nisu bili dio kriminalnih radnji, bez repova moći čista obraza nastaviti svoju gospodarsku djelatnost. Kao što mora zatvoriti na pravedan i razuman način pitanja iz II. svjetskog rata, tako Hrvatska mora zatvoriti i priču o pretvorbi i privatizaciji.

MI: Koji su Vam stručnjaci pomagali u pisanju predsjedničkog programa? SDP-ovci ili....

IJ: Bilo je stranačkih i izvanstranačkih stručnjaka. One izvanstranačke i članove drugih stranaka neću spominjati jer ne znam žele li se eksponirati u javnosti. Ne smijem zlouporabiti njihovu dobru volju. Od članova stranke, bili su tu Branko Grčić, zastupnik i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, prof. Gvozden Flego, Neven Mimica, dr. Mirela Holy, Tonino Picula, Antun Vujić...... Praktično svi viđeniji SDP-ovci, stručnjaci u nekom od područja, dali su svoj doprinos. Ne biste vjerovali, bila su tu i dva člana HDZ-a, stručnjaka koji su vrlo visoko u državnoj upravi. Posebno mi je drago što su se i oni ponudili pomoći, vjerujući da mogu biti predsjednik koji će raditi u općem interesu, izvan stranačkih okvira.

MI: Govorilo se da ste čovjek bez afera. Sada se natuknulo kako ste možda imali jednu. Onu o navodnom poslovnom angažmanu u Posmrtnoj pripomoći čijim ste tvrtkama navodno odobrili kredite. O čemu se tu radi?

IJ: Ma nikakve afere tu nema. Riječ je o novinskom tekstu od pred puno godina u kojemu mi je to predbacila jedna glazbena kritičarka s kojom sam stalno bio u nekom ratu. Zapravo, u samoj Posmrtnoj pripomoći nisam nikada sudjelovao ni u kakvim poslovima. Bio sam član nadzornog odbora štedionice koju je ona osnovala i u jeku medijski isforsirane afere u Posmrtnoj pripomoći, kontrole su obuhvatile i štedionicu. Nije nađena nikakva nezakonitost, tek neke manje administrativne pogreške. Posebno, nije bilo nekih pogrešaka za koje bih ja kao član nadzornog odbora bio odgovoran. Točno je, uprava Hrvatskog društva skladatelja, čiji sam bio jedan od članova, odobrila je, koliko se sjećam, dva kredita, jedan štedionici, jedan drugoj firmi koju je osnovana Posmrtna pripomoć. Krediti su skupa s kamatama uredno vraćeni. Takvi su se krediti odobrili desetcima drugih firmi i to zato da se očuva vrijednost sredstava koje je HDS tijekom godine prikupljao s naslova autorskih prava i isplaćivao jednom godišnje. Ta je praksa postojala prije mog angažmana u HDS, a traje i danas, deset godina nakon što više nisam glavni tajnik HDS. To je najnormalnija i poželjna poslovna politika o kojoj smo pitali i ministarstvo financija koje je dalo pozitivno mišljenje.

MI: Zašto su Vas onda prozivali? U medijima se pojavila i izjava bivšeg djelatnika Fnacijske policije koji tvrdi da mu je zabranjena daljnja istraga.

IJ: Glazbena kritičarka je smatrala da to nije ispravno i o tome je pisala. Jedan od inspektora koji su radili na kontroli smatrao je da to treba dodatno prekontrolirati i navodno se žalio da mu to politika nije dala. Ne vidim zašto. Tada nitko od aktera, pa ni ja, nismo bili u politici, osim profesora Kregara zbog čije je gradonačelničke kandidature cijela afera i napuhana. Ali, nitko nije ustvrdio da je riječ o nezakonitim radnjama za koje bih ja bio odgovoran. Očito, ako ste javna osoba i nemate aferu, treba je naprosto izmisliti ili prizvati kakvog "duha" starog skoro deset godina. Postoje zapisnici o obavljenim nadzorima, mišljenje Ministarstva financija te iskazi brojnih osoba koji jasno govore da tu nikakve nezakonitosti ni afere nema.

Razgovarao: Dražen Klarić

Cijeli intervju pročitajte u novom broju magazina madeIN