Šimonović i Karamarko smatraju da je Hrvatska zrela za ovakve promjeneIzmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Hrvatska će 'omekšati' bankarsku tajnu iz Zakona o bankama zbog potreba borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije pa će čak direktori banaka u slučaju da se opiru odavanju podataka o stanju sumnjivih žiroračuna završiti u zavoru. Izmjenama su predviđeni i razgovori kod suca istrage, a morat će se odazvati direktori i nadzorni organi banaka te dioničari i zaposlenici, piše Poslovni dnevnik.

Te promjene stupaju na snagu 1. srpnja u paketu s ukidanjem sudske istrage prema novom Zakonu o kaznenom postupku. Mekša bankarska tajna i tužiteljska istraga dvije su glavne poluge za učinkovit obračun s korupcijom i organiziranom kriminalu, potvrđuju u Državnom odvjetništvu i USKOK-u, te Ministarstvu pravosuđa. Istraga u slučajevima društveno najopasnijeg kriminaliteta prelazi od 1. srpnja u ruke tužitelja i policijskih istražitelja.

Napuštanje koncepta sudske istrage koji je u Hrvatskoj bio na snazi bez prekida od 1850., najavio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović. Izvijestio je kako su predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin te šefovi DORH-a i MUP-a, Mladen Bajić i Tomislav Karamarko uvjereni da je Hrvatska za to zrela, a educirala je 190 pripadnika USKOK-a. Izmjene Zakona o USKOK-u poslane su na Vladinu procjenu.

U slučaju naznaka organiziranog kriminala USKOK bi mogao zatražiti da od pet upravnih tijela Ministarstva financija zatraži kontrolu poslovanja fizičkih i pravnih osoba te naloži privremeno oduzimanje novca i vrijednosnih papira uključujući i dionice, koje mogu biti dokaz u postupku.

Kod otkrivanja bankarske tajne važno je postojanje vjerojatnosti da osoba na računima prima, drži ili posluje s novcem za koji se sumnja da potiče od organiziranog kriminala ili korupcije te da su ti prihodi važni za izvide i istragu kaznenih djela.

Pozove li se bankar na bankarsku tajnu, odluku donosi sudac istražitelj i žalit se može samo USKOK. Osim podataka o stanju žiro računa, sud će moći naložiti da se prati platni promet na računu.

Ne slušaju li takve naloge, članovi uprava banaka mogu biti kažnjeni do 50.000 kuna, a banka do 5 milijuna kuna. Također je predviđena i zatvorska kazna koja može trajati do izvršenja naloga, a najviše do 30 dana.