Francuzi su sazvali šestu pristupnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom, unatoč tome što su Europski parlament i Europska komisija već na odmoru, a ostale središnje europske ustanove pred ljetnim prekidom u radu, prenosi Večernji list. Ranije je predviđeno kako će se na spomenutoj konferenciji otvoriti dva, a zatvoriti jedno poglavlje, no Slovenija je ponovno zapriječila otvaranje poglavlja Pravda, sloboda i sigurnost. Iako je posljednjih tjedana slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel tvrdio kako Slovenija neće blokirati otvaranje tog poglavlja, sada je to učinjeno, uz objašnjenje kako vanjskopolitičkom odboru slovenskog parlamenta treba još vremena da to poglavlje prouči.

Hrvatsko je izaslanstvo na konferenciji vodio glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, dok je Pierre Sellal, francuski veleposlanik i predsjedatelj Odbora stalnih predstavnika Vijeća EU, vodio izaslanstvo EU. Na konferenciji je otvoreno samo poglavlje Sloboda kretanja roba, a zatvoreno je poglavlje Poduzetništvo i industrijska politika, pa je trenutno u hrvatskim pristupnim pregovorima od 33 pregovaračka poglavlja otvoreno 21, a tri su zatvorena.

Četiri mjerila za zatvaranje pregovora o Slobodi kretanja roba obuhvaćaju usvajanje europskog zakonodavstva iz tog područja, te uspostavu upravne sposobnosti za njegovu provedbu, a po završetku pregovora, Hrvatska i EU će ukinuti sve granice kretanju robe.

Za poglavlje Poduzetništvo i industrijsku politiku, koje je zatvoreno nakon godinu i osam mjeseci pregovora, mjerilo za zatvaranje bila je izrada sveobuhvatne industrijske politike. Poseban naglasak stavljen je na preustroj brodogradnje i čelične industrije, koje trpe najveće gubitke. EU je naglasila kako će, iako je poglavlje zatvoreno, paziti da strategija bude provedena. "Podrobno ćemo motriti da dostavljena strategija ne ostane samo na papiru, te da hrvatska Vlada osigura upravnu sposobnost za provedbu učinkovite poduzetničke i industrijske politike", istaknuto je i dodano kako će time Hrvatska postati sposobnija nositi se s natjecateljskim pritiscima i tržišnim silama. Na konferenciji je istaknuto i kako Vlada treba ova poglavlja povezati s ostalima, primjerice s poglavljem o Tržišnom natjecanju, osobito na području državnih potpora.

Slobodno kretanje roba, ljudi, kapitala i znanja temelj je tržišta EU, a počiva na načelu da država članica ne smije priječiti proizvod koji je zakonito na tržištu ikoje druge članice EU, pa se propisi i prateća infrastruktura moraju uskladiti s europskim zakonodavstvom i njegovom provedbenom praksom. Proizvod se ne može pustiti na zajedničko tržište bez znaka CE (Communautes Europeennes, franc. Europske zajednice) koji potvrđuje kako je proizvod sukladan europskom zakonodavstvu.

Ograničenje je moguće u slučaju kada je potrebno štititi industrijsko i trgovačko vlasništvo, javni moral, javni red, javnu sigurnost, te zdravlje ljudi, životinja i biljaka, nacionalnog blaga, umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti. Država u slučaju ograničenja može uvesti posebne propise, no samo uz suglasnost s ostalim članicama, i to pod uvjetom da propisi ne predstavljaju nepotrebne zapreke trgovanju.