Izgleda kako će uskoro biti ispravljena jedna od najvećih nepravdi u Hrvatskoj. Izvori u vladi tvrde da bi vrlo skoro trebali predstaviti novi prijedlog Obiteljskog zakona, a koji sadrži bitnu novost. Zakon ukida dosadašnju dobnu razliku između posvajatelja i djece koja je do sada iznosila 40 odnosno 45 godina.

Premda se posljednjih mjeseci sve u Hrvatskoj vrti oko politike, što je logično s obzirom na događaje u SDP-u i izbornu godinu, najava donošenja novog Obiteljskog zakona predstavlja veliki korak u eliminiranju višegodišnjeg legislativnog apsurda. Hrvatska je u ovom području ne smo konzervativna nego čak i rigidna. Unatoč niskoj stopi nataliteta, kao i sve kasnijim ulascima u brak, usvajanje djece je izuzetno težak postupak, opterećen nizom birokratskih prepreka. Najveću predstavlja upravo dobna granica, koja je jednom riječju – zastarjela. U gradovima mnogi parovi stupaju u brak oko 35 godine života, i tek poslije nekoliko godina kreću u postupak posvojenja, a uskoro ih eliminira odredba o dobnoj razlici. Osim toga, sve statistike pokazuju porast broja brakova u kojima nema djece. Trenutno u Hrvatskoj nekoliko tisuća ljudi želi postati usvojitelji, međutim postupak traje i nekoliko godina i mnogi od njih u međuvremenu odustaju ili prekoračuju dobnu granicu. Cijeli proces dvostruko je nehuman jer posvojitelje stavlja u nemoguću poziciju, ali istovremeno zakida i djecu koja su smještena u domove. U takvim institucijama usporen je njihov psihofizički-razvoj, a odgajateljice nemaju vremena posvetiti se svakom napuštenom djetetu u potrebnoj mjeri. Čak i u sredinama u kojima se dobro brinu o napuštenoj djeci, osoblje domova im nije u stanju osigurati, prvenstveno emocionalne, uvjete za normalan razvoj.

To se dobiva isključivo u obiteljskom okruženju i zato je liberalizacija Obiteljskog zakona preduvjet za poboljšanje sadašnjeg stanja. Koliko god je poželjno da dobna razlika između roditelja i djece ne bude prevelika, sadašnju situaciju treba mijenjati. To će, uostalom, biti i u skladu s Europskom konvencijom o posvajanju djece koja također ne propisuje maksimalnu dobnu razliku.

Ne treba zanemariti još jedan važan podatak. Donošenje novog Obiteljskog zakona moglo bi predstavljati i politički come back Jadranke Kosor, potpredsjednice HDZ-ove vlade. Još otkako je 2005. hametice poražena na predsjedničkim izborima od Stipe Mesića, traje njezino političko posrtanje. U međuvremenu je izgubila potporu mnogih braniteljskih organizacija, i za oporavak treba organizirati akciju koja će imati snažan odjek u javnosti. Redefinirane loših zakonskih odredbi možda joj pomogne da se opet etablira kao važna suradnica Ive Sanadera, a to znači da je u igri doista veliki ulog.