Unatoč intervencijama poput one britanskoga konzervativca Charlesa Tannocka, koji smatra da bi sve zemlje Zapadnog Balkana po ulasku u Europsku uniju trebale prihvatiti srpsko-hrvatski kao zajednički službeni jezik, hrvatski će jezik, nakon pristupanja Hrvatske, postati 24. službeni jezik Unije.

Tannock, britanski zastupnik u Europskom parlamentu, reagirao je na izjavu slovenskoga zastupnika Jelka Kacina koji je tijekom saslušanja ministrice pravosuđa Ane Lovrin u Europskome parlamentu, rekao kako će pitanje postaviti na hrvatskom, "koji će uskoro postati službeni jezik EU".

"Ne mislite nas valjda opterećivati troškovima prevođenja na bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski? Zemlje zapadnoga Balkana trebale bi prihvatiti jedan službeni jezik koji svi razumiju, srpskohrvatski!" kazao je Tannock.

"Sa 27 članica imamo 23 službena jezika, dok Vijeće Europe sa 46 članica ima samo dva, a UN sa zamalo 200 članica tek šest. Naravno, spise treba prevoditi na službene jezike svih zemalja članica, no moj je osobni stav da govorne jezike u Europskome parlamentu treba ograničiti na engleski, francuski i njemački," rekao nam je Tannock, a prenosi Večernji list. Svoje je protivljenje Tannock obrazložio golemom cijenom prevođenja prevođenja na četiri jezika "koji su ionako, kako mi kažu, 90 posto jednaki".

Na sreću, o službenim jezicima EU ipak ne odlučuju troškovi. Budući da se u Povelji o temeljnim pravima Europske unije u članku 22. naglašava poštovanje jezične raznolikosti, a u članku 21. zabranjuje diskriminacija, uključujući jezičnu diskriminaciju, svaka članica samostalno odlučuje koji će jezik u EU uzeti za službeni.