U zborniku radova sa savjetovanja slovenskih etnologa o tradiciji i životu Slovenaca u susjednim državama, koje je održano prije nekoliko godina, iznijeta je ocjena da su međusobni dodiri Slovenaca i Hrvata zbog blizine odnosno susjedstva uvijek bili intenzivni. Ljubljansko "Delo" objavilo je u srijedu 28. veljače neke detalje iz spomenutog zbornika pa među ostalim i to da je slovenska zajednica u Hrvatskoj bila najbrojnija sredinom prošlog stoljeća kad ih je bilo pedesetak tisuća. "Zlatnom erom" za Slovence u Hrvatskoj slovenski etnolozi smatraju razdoblje između Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su činili 15 posto ukupnog gradskog stanovništva u Zagrebu.

U Hrvatskoj danas živi samo 14 tisuća Slovenaca, ali su oni vrlo aktivni u svojim društvima. "Delo" dalje navodi kako je do smanjenja broja Slovenaca došlo nakon osamostaljivanja dviju država, a razlog tomu su "brojni miješani brakovim, ali i neriješeni međudržavni problemi". Slovenska društva rade ipak na očuvanju nacionalnog identiteta i na tome da se sadašnji trend smanjivanja broja Slovenaca koji žive u Hrvatskoj zaustavi. Kako piše "Delo", i njihova vijeća, odnosno predstavnici slovenske nacionalne manjine koji se po hrvatskom zakonodavstvu mogu birati na lokalnoj i regionalnoj razini imaju isti cilj.