Zakon o sigurnosnim službama, premda u medijima EPH najavljivan kao prijedlog oko kojeg su suglasni i premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić, još nije dobio Mesićevu potporu budući da su njegovi suradnici u tom prijedlogu našli elemente kojima bi predsjednik Republike sam sebi smanjio ovlasti. Iz tog je razloga Jutarnji list u ponedjeljak, 21. studenoga, objavio velik članak u kojem se kao jedan od elemenata novog zakona spominje osnivanje agencije za prisluškivanje, koja bi bila izdvojena iz svih obavještajnih službi. Riječ je o konceptu koji je temeljem Zakona o UNS-u postojao do 2000. godine pa je tako tadašnja Agencija za nadzor samostalno odlučivala koga će prisluškivati. Prema Sanaderovu prijedlogu, nova bi agencija za prisluškivanje funkcionirala prema sličnom principu, što znači da bi njezin rad eventualno kontrolirao neki od ministara ili potpredsjednik Vlade, no predsjednik države u tom bi kontrolnom lancu bio potpuno zaobiđen. Uz to što je riječ o lošem rješenju zbog činjenice da Mesić ima zadaću usmjeravati rad obavještajnih službi i kontrolirati Vijeće za nacionalnu sigurnost, on je ujedno i zapovjednik hrvatskih oružanih snaga, što znači da mu je dužnost direktno kontrolirati informacije koje metodama obavještajnog rada prikuplja primjerice Vojna sigurnosna služba. Sanaderovim prijedlogom, koji je za premijera pripremio šef POA-e Tomislav Karamarko, Mesić bi bio eliminiran iz obavještajnog lanca, odnosno do njega bi informacije pristizale posredno i netko iz Vlade vjerojatno bi ih filtrirao. Tako bi agencija za prisluškivanje zapravo postala obavještajni servis u rukama samo jedne poluge vlasti - Vlade RH - a mjere prisluškivanja tako bi postale privilegija male skupine ljudi koju nitko ne bi mogao kontrolirati.